Novosti
PRAVLJENJE REDA U MLJEKARSKOM SEKTORU

Kreće provjera mlijeka, bit će
kazni za prodaju ispod cijene
Objavljeno 30. prosinca, 2016.
Šolčić: Čak je 98 % našeg mlijeka 1. klase, a narod kupuje tuđe jeftino smeće

Vezani članci

BOŽIĆNA “ČESTITKA” MLJEKARIMA

Od čega će živjeti? Od 1. siječnja u Babinoj Gredi bez otkupa mlijeka

Nakon što je krenuo s uvođenjem reda u uvozu te zdravstvenoj ispravnosti mesa, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić uhvatio se u koštac s uvođenjem reda u posustalom mljekarskom sektoru, odnosno u kvaliteti mlijeka te njegovoj cijeni, a u kontekstu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koji je poslan u javnu raspravu.

Kako ističu u Ministarstvu poljoprivrede, tim zakonom, uz ostalo, sankcionirat će prodaju mlijeka ispod nabavne cijene. Jer, kažu, mlijeko ne može biti proizvod čija se cijena spušta ispod svake razine. Domaći mljekari ogorčeni su time što cijena uglavnom uvoznog mlijeka na trgovačkim policama zna biti već i 2,5 kuna za litru, a trajnom mlijeku je “rok trajanja beskonačan”. Cijena je to koja je gotovo na razini otkupne cijene mlijeka u nas koja je sada od 2 do 2,40 kuna, a realno bi trebala biti 3 kune, pa je pravo pitanje gdje su u cijeni tog jeftinog mlijeka još i troškovi, marže i drugo. S druge strane, hrvatski mljekari bore se s nevjerojatnom činjenicom da je pola litre flaširane vode skuplje od litre mlijeka. Predsjednik Saveza uzgajivača holsteina, đakovački mljekar Branko Kolak, upozorava kako veliki broj naših kupaca kupuje taj krajnje sumnjiv proizvod, a istovremeno je čak 98 posto domaćeg mlijeka prve klase.

Najbolje u Europi

– Imamo najbolje mlijeko u Europi. No, mi smo, kao i kada je riječ o mesu, deponij za tuđe smeće koje truje narod - ogorčen je potpredsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Mladen Šolčić.

Brojke kažu da hrvatski mljekari sada proizvode 480 milijuna, a potrebe su nam 900 milijuna litara, što sasvim zorno, ističe Kolak, govori da tu golemu razliku pokriva “jeftina, čudnovata patvorina samo nazvana mlijeko”.

– Narod to kupuje jer nema novca, a to nije mlijeko, nego zabijeljena voda. Pokušajte ga usiriti – nema šanse! - kaže Kolak.

Kako bi se takvoj praksi stalo na kraj, u Ministarstvu kažu kako s Agronomskim fakultetom i drugim znanstvenim institucijama dogovaraju suradnju na utvrđivanju patvorenog mlijeka.

- Namjera je provjeravati točku ledišta mlijeka - utvrditi prisutnost dodane vode i prisutnost mlijeka u prahu u konzumnom mlijeku te propisati obvezu označavanja takvog rekonstruiranog mlijeka - kažu u Ministarstvu.

Uredba EU broj 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda propisuje definicije, oznake i prodajne oznake i za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda gdje se, uz ostalo, navode definicije mlijeka, i to osobito onog što je namijenjeno konzumaciji obuhvaćenog tarifnom oznakom 0401. Tako se izraz “mlijeko” može koristiti za mlijeko kojem nakon tehnološke obrade nije promijenjen sastav ili za mlijeko kojeg je udio masti standardiziran, a ako se dobiva od, primjerice, obranog mlijeka u prahu, mora se opisati i mehanička obrada kojoj je bilo podvrgnuto, pod uvjetom da se promjena sastava odnosi samo na dodavanje ili oduzimanje sastojaka prirodno prisutnih u mlijeku. Prema toj uredbi, konzumno mlijeko mora imati točku smrzavanja približno jednaku prosječnoj točki smrzavanja sirovog mlijeka zabilježenu u području podrijetla prikupljenog konzumnog mlijeka, gustoću veću od 1028 grama po litri mlijeka s 3,5 % (m/m) mliječne masti pri temperaturi 20 °C ili odgovarajuću masu po litri mlijeka s drugačijim udjelom masti te mora imati najmanje 2,9 % (m/m) bjelančevina u mlijeku s 3,5 % (m/m) mliječne masti ili odgovarajuću koncentraciju u slučaju mlijeka s drugačijim udjelom masti.

Propisani standardi

- Kako je ova uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, konzumno mlijeko koje se stavlja na tržište naše zemlje kao članice EU mora udovoljavati propisanim standardima - ističu u Ministarstvu.

– Mi to govorimo već pet godina, da s uvoznim mlijekom treba raditi isto što i s našim. Jer, moje mjesečno prolazi sedam kontrola, a kod uvoznog je samo bitno da je bakteriološki ispravno – da su bakterije pobijene, da je to dobro za konzumnu prehranu, a to nije mlijeko, nego zaboje vodu u bijelo i stave ga na policu. O dampingu da i ne govorimo. Prema sadašnjoj praksi, proizvođači takvog mlijeka mogu staviti u nj što god hoće. Treba mijenjati pravilnike. Kada smo prošlih godina tražili od Ministarstva da se takva praksa mijenja, rekli su – ne može jer ne dopušta EU, pa sam i sada skeptičan - kaže Kolak.

Skeptičan je, kaže, i prema donošenju Zakona o suzbijanju od nepoštene trgovačke prakse.

– Svi su ga već donijeli osim nas. Čak i Rumunji - kaže Kolak i ocjenjuje kako su svi dosadašnji zakoni išli na štetu domaće proizvodnje.

Suzana ŽUPAN

Mladen Šolčić

potpredsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka

PODMEĆU NAM VODU

Mladen Šolčić pozdravlja uvođenje reda u sektoru mlijeka te očekuje da to postigne rezultate kao i na tržištu mesa. “Došlo je vrijeme da netko napravi reda na tržištu mlijeka, makar to mljekarskim industrijama i uvoznicima ne paše. Jer, u Hrvatskoj se uvozilo svega i svačega. Dovesti mlijeko na 1,5 posto mliječne masti i dati ga po cijeni od 2,30 i 2,60, u nekim trgovinama i po 1,90 kunu, jedino znači da je napravljeno od mlijeka u prahu. To je voda koju podmeću, uvezu to 'mlijeko' i stave ga odmah na akciju. Neka nam se kaže – treba li nam takvo mlijeko ili naša proizvodnja. Ako ne treba, mi ćemo ju ugasiti. Ostalo nas je još 7000 proizvođača, a nagodinu će nas, ne uvede li se reda, ostati i manje, 5000. Jer, ne možemo proizvoditi nešto što stoji tri kune po 1,5 ili 2 kune”, kaže Mladen Šolčić.

CROMILK PROTIV DAMPINGA

U CroMilku pozdravljaju najave o uvođenju reda na tržištu mlijeka. “Treba se uhvatiti u koštac s nelojalnom konkurencijom iz uvoza u smislu plasiranja proizvoda na tržištu po cijenama nižima od nabavne, a (ne)kvalitetu uvezenog mlijeka neka dokažu istraživanja”, kaže predsjednica CroMilka Rašeljka Maras. Osim slabe kupovne moći, naš potrošač, dodaje, nije još dovoljno svjestan koliko je važno da i pri odabiru mlijeka na polici podrži domaću proizvodnju “jer time plaća mirovinu i podiže domaću ekonomiju”.

Možda ste propustili...

SUSRET GORDANA GRLIĆA RADMANA I IGORA CRNADAKA

Raditi na boljim odnosima s BiH

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana