Novosti
JEDAN OD KLJUČNIH HRVATSKIH PROBLEMA

Nestaje populacija koja treba nositi budućnost
Objavljeno 27. prosinca, 2016.

Višegodišnji negativni trendovi učinili su demografsku sliku jednim od najvećih problema Hrvatske. O trenutačnom stanju i prvim Vladinim potezima u rješavanju bar dijela tog problema razgovarali smo s hrvatskim demografima.

Dražen Živić, voditelj vukovarskog Područnog centra Instituta “Ivo Pilar”, kaže kako, što god da smo sada napravili u smislu konkretnih mjera i zahvata, u prvim godinama neće doći do značajnijeg pomaka. Jer su, kaže, demografske zakonitosti takve da je ova situacija posljedica onoga što nismo radili prije 10, 15 ili 20 godina.

- Ne očekujem skore značajnije pomake, prije svega kada je u pitanju reprodukcija stanovništva, a upitno je hoće li se i odljev migracijom usporiti. To ne znači da ne trebamo raditi samo zato što odmah iduća godina neće biti bolja - kaže Živić. Dodaje kako su podaci za 2015. najgori otkad postoji koliko-toliko vjerodostojna statistika. I 2016. neće donijeti veće pomake jer sve upućuje na to da jača debalans između umiranja i rađanja.

- U 2015. je iznosio 17 tisuća, a lako je moguće da za 2016. premaši 20 tisuća. Ne očekuje se ni manji broj iseljenih, a zbog intenzivnog iseljavanja dolazimo u situaciju da nam se smanjuje i potencijalni emigracijski kontingent. Puno se toga ispraznilo i ne možemo u situaciji niskog nataliteta očekivati obnavljanje. Zbog prirodnog će pada ukupni gubitak opet biti jači ove godine nego prošle. To je kao gruda snijega koja se zakotrljala. No sve što učinimo dobro danas imat će odjeka, ne sutra, ali u neko dogledno vrijeme hoće. Upravljačke strukture sve su to znale, ali su rekle: Da, no mi ne možemo to prikazati kao rezultate uoči izbora. No treba raditi - ističe Živić.

Više razumijevanja

On podsjeća da smo ove godine ipak bili svjedoci, prema izbornim programima, kao i najavama nove vlade, da ima bar nešto više razumijevanja za tu problematiku. No demografi smatraju da to nije dovoljno. “Očito je da se zasad odustalo od nekih mjera, primjerice, delimitiranja rodiljne naknade u drugih šest mjeseci nakon djetetova rođenja. Ovaj tempo nije dovoljan da se neke stvari pokrenu nabolje, iako je i to više nego što je bilo dosad”, kaže Živić.

Demograf Anđelko Akrap podsjeća da Hrvatska od kraja 60-ih godina 20. stoljeća ima sve lošiju demografsku sliku. A budući da su se gomilali nepovoljni demografski procesi, kaže, od 1991. imamo kontinuirano prirodno smanjenje broja stanovnika, tj. veći broj umrlih nego živorođenih. Ističe i da su neke županije do prije dvije godine imale pozitivan prirodni prirast, a sada sve županije i Zagreb imaju prirodno smanjenje. Iznimka je tek nekoliko gradića, s gotovo zanemarivim pozitivnim prirodnim prirastom. Dodaje kako je u Hrvatskoj od 1991. do kraja 2015. oko 212 tisuća ljudi više umrlo nego što ih se rodilo. Tome treba dodati iseljavanje od 1991. do 2001., i to ne samo raseljenih Srba, u bijegu od rata, kada je prema Zapadu otišlo između 180 i 200 tisuća ljudi. A procjena je da je u posljednjem valu iseljavanja u protekle tri-četiri godine minimalno 100 tisuća ljudi otišlo iz Hrvatske.

- A to su mladi ljudi, oni koji su u plodnom razdoblju i sve je manji udio onih koji će rađati. Budući da su ti procesi u dugom roku nastajali, oni se mogu i preokrenuti tek u dugom roku.

Lokalne zajednice

Pokazuje se da sve zemlje s dugoročnijim stabilnim gospodarskim rastom, osobito nerazvijene, imaju blagi porast broja stanovnika. Nema zemlje s padom broja stanovnika koja ima stabilan rast. Tu je za Hrvatsku velik problem jer je na velikom dijelu prostora demografski opustjela - kaže Akrap. Prema njegovu sudu, postoje naznake da je vlada ozbiljno shvatila problem, no pitanje je, kaže, je li to shvatilo društvo u cjelini, počevši od lokalnih zajednica. Jer tamo gdje nema djece, manji se broj njih upisuje u osnovnu školu, urušava se i obrazovni sustav, nema dovoljno radne snage itd. On kaže kako mora postojati snažna politička volja jer je Hrvatska u krajnje lošoj demografskoj situaciji i Vlada mora početi odmah djelovati, a ne kao prethodne osnivati povjerenstva, pa se to onda vrti unedogled. Ističe da je Hrvatska među deset zemlja u svijetu s demografski najstarijim stanovništvom, gdje je velik udio stanovnika iznad 65 godina, i bitno je da se to shvati kao nadstranački problem.

- I poduzetnici moraju shvatiti da tu imaju svoju ulogu te omogućiti, koliko mogu, pozitivnu diskriminaciju onih koji podižu djecu, jer je to stvaranje buduće radne snage. Zemlje gdje su poduzetnici to shvatili, imaju bolju demografsku sliku. Od 12 najrazvijenih europskih zemalja njih devet ima najbolju demografsku sliku, istina ne kolosalnu. Imaju dobru obiteljsku i populacijsku politiku, od Francuske do skandinavskih zemalja. To hrvatsko društvo mora shvatiti, a ne stajati prekriženih ruku i čekati da se to dogodi samo od sebe - kaže Akrap.

Nositelji napretka

Demograf Stjepan Šterc kaže kako ovdje još nije shvaćena težina problema te da je najgore što bi to mlado i obrazovano stanovništvo, uglavnom ljudi između 20. i 39. godine sa svojom djecom - 70 posto iseljenih je te dobi - trebalo biti nositelj svih djelatnosti, inovacija i napretka u zemlji u budućnosti.

- Nama nestaje populacija koja bi trebala nositi Hrvatsku u budućnost. I teško je očekivati uz tu silinu iseljavanja poboljšanje stope rađanja i smanjivanje prirodnog pada, tako da nas u budućnosti ne čeka ništa dobro. Stalno čekamo strateške Vladine odluke, no ono što se događa razina je politizacije svih problematika, pa tako i demografske. Jer praktički ne postoje znanost i obrazovanje, sve se odlučuje na političkoj razini. I ta politizacija jedan je od faktora iseljavanja mladih. Kada je riječ o Vladi, to su tek naznake i najave, tu se pokazuje nešto tipa: mi želimo i tome slično. Iako svi čelni ljudi ove zemlje o tome govore kao o ključnom problemu - kaže Šterc.

Prema njegovim riječima, u 2017. ćemo biti sretni da nam se trendovi još ne pogoršaju. “Naravno da će se to odraziti na sve. Zar nije najveći i najvrjedniji potencijal svake zemlje onaj ljudski? Pa kako je onda moguće da mi u Hrvatskoj to ne razumijemo? To je jasno kao dan i moram priznati da sam jako iznenađen time što usprkos svim našim krikovima Vlada na to ne reagira”, upozorava Šterc.

Igor BOŠNJAK
afirmativno govoriti o životu

Živić u prvi plan stavlja društvenu klimu, ozračje u kojem je život bogatstvo, blago i nešto čemu treba težiti. “Iznova se mogu čuti rasprave o Zakonu o pobačaju. No ključ svega, način na koji se država treba postaviti, jest da zabrane ništa ne rješavaju, nego treba okrenuti pilu naopako. Idemo afirmativno govoriti o životu, da država kaže, O.K., zabranom se ništa ne postiže, poticat ćemo život i mjere kojima ćemo majkama i očevima suočenima s određenim teškoćama pomoći da to dijete ipak ostane. Ako su u pitanju ekonomski razlozi, nekako ih im olakšati, ako je razlog nešto drugo, razgovarati i pokušati im pomoći. To su proaktivne mjere, zabrane često stvore veći nered. Država treba imati više snage i preuzeti ono što rade neke udruge civilnog sektora, pokrenuti kampanju za život, to je strateško pitanje”, kaže Živić.

Svake godine “nestane” između 50 i 70 tisuća ljudi

- Usprkos tome što će 2016. prirodni pad biti nešto manji nego prošle godine, opći trendovi su takvi da nas to doista treba zabrinuti. Nestanak između 50 i 70 tisuća ljudi iz Hrvatske svake godine znak je za uzbunu i izvanredne sjednice Vlade i vijeća za nacionalne i ne znam kakve sigurnosti. A to je kod nas još uvijek političko pitanje za predizborno vrijeme i nisam siguran da se ozbiljno shvatilo. Svi povučeni potezi mogu prema van izazvati nekakav optimizam, no nema strateških poteza i postavljanja te problematike na razinu koja zaslužuje, s obzirom na razinu negativnosti. I mislim da nas čeka neizvjesna budućnost - kaže Šterc, dodajući da se, s obzirom na izrazito veliko starenje stanovništva i silinu napuštanja Hrvatske dominantno mladog i obrazovanog stanovništva, teško može očekivati zaustavljanje negativnih trendova. Prije bih rekao da nas čeka njihovo ubrzavanje, kaže Stjepan Šterc.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POKAZATELJI POPISA ZA OSJEČKO-BARANJSKU ŽUPANIJU

Osijek istican kao negativan primjer, a više je stanovnika otišlo iz Rijeke

2

SLATINA I OKOLICA NAKON POPISA

Na području općine Voćin pet naselja nema ni jednog stanovnika

3

U HRVATSKOJ NOVI REKORD: UKUPNO 17.489 NOVOZARAŽENIH, UMRLE 43 OSOBE

U Osječko-baranjskoj županiji rekordnih 856 novozaraženih, umrle tri osobe