Što se krije iza povećanja površina pod ekološkom poljoprivredom posljednjih godina u Hrvatskoj?

Naime, ako se analiziraju podatci unatrag nekoliko godina, evidentno je da broj ekoloških poljoprivrednika i površina drastično raste, međutim mnogi se i pitaju gdje su ti hrvatski ekološki proizvodi, gdje su zaposleni na tim golemim površinama kada se zna da je tu potrebno puno ljudskog rada, zašto EU i RH daju novac za poticanje i najviše za uzgoj ekoloških oraha ( koji u puni rod inače dolaze tek za oko sedam godina) koji su zbog relativno malih ulaganja i visokih poticaja postali hit, zašto nema kontrole i slično.

O drastičnom porastu povećanja površina pod ekološkom poljoprivredom prije tjedan dana bilo je riječi i na forumu “Ekološka poljoprivreda u sklopu aktivnosti GRASS Croatia EU” projekta koji provodi Hrvatska poljoprivredna agencija. Pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Barać tada je izjavio kako je prošle godine za nešto više od 75 tisuća hektara isplaćena potpora za ekološku proizvodnju, dok se za ovu godinu (još se zbrajaju podaci) kreću oko 90 tisuća hektara. Naglasio je, također, kako je došlo do peterostruko većih površina, što predstavlja veliki potencijal za veću potrošnju ekoloških proizvoda tijekom turističke sezone.

Za komentar ove teme zamolili smo i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića.

“Kontrole ekoloških proizvođača su sustavne, a provodi ih nekoliko različitih tijela – akreditirana kontrolna tijela, Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja. Obujam kontrola povećava se iz godine u godinu, kako raste i ekološka proizvodnja. Rizici nepravilnosti i prevara su mogući, a sustavnim provođenjem kontrola i inspekcijama ih želimo spriječiti te takve proizvođače sankcionirati i/ili isključiti iz sustava. Kontrola koju provode nadzorne stanice - kontrolna tijela (ovlašteno je trenutno 10 kontrolnih tijela) obavezna je jednom godišnje za sve subjekte u ekološkoj proizvodnji – proizvođače, prerađivače, trgovce, uvoznike. Kontrolna tijela su također obvezna na godišnjoj razini uzeti 5 % uzoraka od ukupnog broja subjekata na temelju analize rizika, obaviti 10% dodatnih kontrola na temelju rizika i 10% nenajavljenih kontrola u okviru redovnih kontrola” odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na naš upit da prokomentiraju gore navedene tvrdnje.

- Prema izvješću kontrolnih tijela provedeno je oko 3700 kontrola svih subjekata, a upisano je 3386 subjekata, što znači da je za više od 300 subjekata obavljena uz obveznu i dodatna kontrola od strane kontrolnih tijela. Nadležna inspekcija jednom godišnje je obvezna provesti nadzor nad radom ovlaštenih kontrolnih tijela. Nadzorne stanice - kontrolna tijela također nadzire i Hrvatska akreditacijska agencija budući da moraju ispunjavati normu HRN EN 17065. Nadalje, inspekcijske nadzore nad svim subjektima u ekološkoj proizvodnji provodi nadležna inspekcija Ministarstva prema godišnjem planu i Višegodišnjem nacionalnom planu kontrola. Subjekti nadzora procjenjuju se prema riziku, odnosno veličini i strukturi gospodarstva, kategorijama proizvoda i utvrđenim nesukladnostima prema izvješćima kontrolnih tijela. Inspekcijske nadzore/službene kontrole u području ekološke proizvodnje provedene su kod 200 subjekata tijekom 2016. godine u primarnoj proizvodnji i maloprodaji. U uzetim uzorcima ekoloških proizvoda nisu utvrđeni ostaci pesticida. U 2015. godini ukupno je kontrolirano 188 ha pod nasadima ekoloških oraha, a utvrđene su nesukladnosti na 3,55 ha. Tijekom 2016. godine kontrolirano je 367 ha pod nasadima ekoloških oraha te je utvrđena nesukladnost na 12,79 ha prijavljenih površina.

“Vezano uz upite zašto dajemo novac poreznih obveznika na ekološke nasade oraha, moramo naglasiti da su ukupne površine pod orasima za 2015. godinu iznosile 2146 ha, a proizvodnja 1119 tona. Prema preliminarnim podacima Agencije za plaćanja za 2016. godinu (zatraženo hektara i potpore na Jedinstvenom zahtjevu za ekološku proizvodnju i prijelaz na ekološku proizvodnju) površine pod ekološkim nasadima oraha iznose 3536 ha. Treba uzeti u obzir da je potrebno dugogodišnje razdoblje do pune rodnosti. Ekološki orasi najvećim dijelom stavljaju se na tržište Italije. Za višegodišnje nasade u 2015. godini isplaćeno je 49.025.833,49 kn za 8214,47 ha. Iako provode sva pravila za ekološku proizvodnju ekološki proizvođači koji su u prijelaznom razdoblju, voće a također i vino, mogu se tek nakon tri godine prodati kao ekološko. Naime, u prijelaznom razdoblju nije dozvoljeno stavljanje znaka ekološkog proizvoda, stoga su takvi proizvođači u gubitku, ali se to kompenzira većim potporama”, izjavio je Tolušić i dodao da kad je riječ o prodaji ekoloških proizvoda, na HR EKO Forumu istaknuto je da se u jednom od lanaca trgovina koje su specijalizirane za prodaju ekoproizvoda, prodaje 1300 hrvatskih ekoloških proizvoda.

- Hrvatski ekološki proizvodi stavljaju se i na tržište EU - Njemačka, Austrija, Bugarska, Danska, Velika Britanija, Mađarska, Francuska, Češka, Slovačka, Slovenija, Italija, Nizozemska te na tržište trećih zemalja - Turska, Makedonija, Srbija, Crna Gora, BIH, Švicarska,Ukrajina, Rusija, Vijetnam, Egipat, SAD, Japan, Južna Koreja. Riječ je o gotovim proizvodima kao i ekološkim sirovinama (žitarice, uljarice), ekološko vino također je izvozni brend, ekološka orada i brancin. Potražnja za ekološkim proizvodima još je uvijek veća od ponude, stoga nas veseli rast površina pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj - kaže Tolušić i navodi kako smatra da ekološka poljoprivreda mora biti strateška odrednica hrvatske poljoprivrede jer upravo ekološki proizvodi s dodanom vrijednošću imaju veliki izvozni potencijal.

- Upravo zato su toj proizvodnji namijenjene izdašne potpore iz Programa ruralnog razvoja RH, pogotovo stoga što se trud ekoloških proizvođača isplati tek nakon nekoliko godina sustavnog ulaganja u proizvodnju. Nadzor ekološke proizvodnje mora biti rigorozniji, a sve prekršitelje pravila oštro ćemo kažnjavati - zaključio je Tolušić. Inače ovdje valja još napomenuti da smo od Ministarstva poljoprivrede zatražili broj ukupno zapslenih u ekološkoj poljoprivredi , no oni taj podatak nemaju te su uputili na Državni zavod za statistiku.