Prema podacima Eurostata, 3,8 milijuna ljudi imigriralo je 2015. u jednu od zemalja EU-28, dok je najmanje 2,8 milijuna ljudi napustilo Europsku uniju. Hrvatska je jedna od zemalja obilježenih iseljavanjem - prošle godine u inozemstvo se odselilo nešto manje od 30 tisuća osoba, dok se u Hrvatsku doselilo tek nešto više od 11 tisuća ljudi te je saldo migracije s inozemstvom bio negativan i iznosio je 17.945. Migracijski saldo posljednji je put bio pozitivan 2008., kada je iznosio 7053. Najveći skok u migracijskom saldu među pojedinačnim godinama zabilježen je u 2014., kada se razlika između broja doseljenih i odseljenih više nego udvostručila u odnosu na godinu prije. Ako promatramo broj odseljenih osoba iz Hrvatske po županijama, na prvom je mjestu Grad Zagreb sa 17 posto ukupnog broja odseljenih, a slijede Primorsko-goranska s 8,6 % i Zagrebačka županija sa 7,7 %.

U 2015. najviše se osoba odselilo u Njemačku, njih 41,6 %, a ta je zemlja bila popularno odredište i 2014., kada se tamo odselilo 38,2 % ukupno iseljenih, te je tako zamijenila Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, kao zemlje koje su prijašnjih godina bile primarna odredišta. S obzirom na spolnu strukturu, iako je veći udio odseljenih muškaraca (53,7 %) nego žena (46,3%), razlika nije velika. Najveći udio u dobnoj strukturi odseljenih muškaraca imaju oni u tridesetim godinama života, a među odseljenim ženama prednjače one u kasnim dvadesetima i tridesetim godinama života.

Od ukupno 11.706 doseljenih osoba u Hrvatsku, iz inozemstva se doselilo 55,4 % hrvatskih državljana i 44,5% stranaca, a najviše njih, 32,5% doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Iz susjedne nam je države i prijašnjih godina bio najveći postotak doseljenih osoba, većinom muškaraca. I u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva, baš kao i u broju odseljenih, veći je udio muškaraca (55,9%). Od ukupnog broja doseljenih, najviše ih se doselilo u Grad Zagreb (23,6%), a potom slijede Splitsko-dalmatinska županija s 15,6% doseljenih, te Istarska županija s 9,2%. E.Soudil