ĐAKOVO - Njemački muzej Karla Maya (Karl-May-Haus Hohenstein-Ernstthal), a i javnost općenito, sve dosad smatrali su kako je taj poznati njemački pisac, uz čije junake, pustolove i njihove nevjerojatne avanture odrastaju generacije u cijelome svijetu, prvi put preveden 12. studenoga 1881., i to u pariškom dnevniku Le Monde. A onda je Glas Slavonije, zahvaljujući đakovačkom književniku i predsjedniku DHK-ovog ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog Mirku Ćuriću, otkrio da je za to, i to godinu i pol ranije, 6. svibnja 1880., zaslužan široj javnosti manje poznati đakovački svećenik i pisac Nikola Tordinac! Iako mlad, Tordinac je još tada zapazio književni potencijal Karla Maya i prvi ga preveo u časopisu Sriemski Hrvat u Vukovaru! I dok je Maya čekala svjetska slava, jer djela su mu prevedena na 30-ak jezika i prodavana u rekordnim nakladama, Tordinac se nije imao kad više afirmirati i nametnuti široj javnosti kao pisac – umro je u 33. godini života, 1888., u Đakovu, samo osam godina nakon svog, prvog prijevoda Karla Maya u svijetu.

Glas Slavonije 2012. pisao je kako je Tordinac prvi preveo Maya na hrvatski.

– Taj Glasov tekst na internetu je vidio predsjednik Znanstvenog savjetodavnog odbora Karl-May-Hausa Hans Dieter Steinmetz i javio mi se, no s otkrićem da to nije samo prvi Mayev prijevod na hrvatskom nego i u svijetu - kaže Ćurić.

Tordinac se u književnosti javlja kao pjesnik, a u jesen 1877. stupa u đakovačko Sjemenište, gdje postaje predsjednik književnog društva. Pod pseudonimom Staparić javlja se u uglednom Obzoru, u čiji podlistak šalje zanimljive dopise. Poput velikog broja mladih talentiranih Hrvata, i on je već tada, pa sve do smrti, uživao u dobročiniteljskoj ruci biskupa Strossmayera.

- U opsežnom predgovoru Odabranih crtica i pripoviesti Nikole Tordinca Matija Pavić spominje i prevoditeljski rad Nikole Tordinca, pa smo mogli saznati, uz ostalo, kako je u “Sriemskom Hrvatu pored sitnijih priloga priobćio g. 1880. u br. 19—25. prievod novele: 'Tree carde monte'”. Na tu se informaciju, koliko mi je poznato, do sada nitko nije ozbiljnije osvrnuo, iako je riječ o iznimnoj činjenici, ne samo književnoj već i kulturološkoj – riječ je o prvom prijevodu Karla Maya u hrvatskoj književnosti uopće, a sada, novo je saznanje, i u svijetu - kaže Ćurić.

Znači, Tordinčev prijevod uslijedio je i prije nego što je May stekao svjetsku slavu. Riječ je o Mayevoj priči o Canada Billu. Priča počinje u “krčmi majke Thik u Jeffersonu”, gdje junaci saznaju za smrt zloglasnog razbojnika Canada Billa. Pustolovna je to priča koja uključuje lovce, kauboje, Indijance, izmišljene i stvarne likove, među kojima se našao i sam Abraham Lincoln, a potka priče je jedna kartaška igra, tree carde monte.

– Ova informacija je za mene senzacija jer Tree carde monte nije samo prvi prijevod K. Maya u Hrvatskoj, nego i cijelom svijetu! - izjavio je Hans Dieter Steinmetz nakon saznanja o prvom, Tordinčevu prijevodu Karla Maya u svibnju 1880., i to zahvaljujući pronalasku Glasova teksta o tome iz 2012.

- Na prvi pogled teško je pojasniti zašto bi takva priča zainteresirala jednog našeg svećenika i književnika koji se u svojim pričama ponajviše bavi našim selom, a zapažen mu je i etnografski rad, ali je zapravo interes Tordinca za Maya lako iščitati iz njegove biografije, odnosno njegova osebujnog karaktera, pa i pustolovnog duha, koji opisuju njegovi suvremenici - kaže Ćurić.

No, đakovački svećenik vrlo je uspješno obavio posao prevoditelja Mayeve proze tako da i danas prijevod ne zvuči zastarjelo iako je pisan jezikom i pravopisom Zagrebačke filološke škole.