Na sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane zastupnici u Europskom parlamentu glasovali su o prijedlogu reforme sustava trgovanja emisijama EU-a (ETS EU-a), kao ključnom instrumentu Europske unije u borbi protiv klimatskih promjena i ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma. Što će reforme, kakve se predlažu, značiti za Hrvatsku?

- Prijedlog je od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku, jer kao država članica EU-a s nižim prihodima ispunjava uvjete Europske komisije za primanje potpora iz Fonda za modernizaciju. Kao član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, smatram kako je ovo prilika za modernizaciju energetskog sektora u Hrvatskoj koja isključuje nove termoelektrane na ugljen.

Ugalj je na crnoj listi i projekti vezani uz njega neće dobivati novčane potpore iz EU fondova. O čemu je riječ?

- Sustav trgovanja emisijama (ETS) nije ispunio svoja očekivanja ponajviše zbog ekonomske krize, te je zbog viška dodijeljenih emisijskih jedinica njihova cijena pala na svega nekoliko eura. To je očekivano izazvalo nezainteresiranost industrije za ulaganja u čiste tehnologije, zbog čega je na prijedlog Europskog parlamenta pokrenut proces reforme cijelog sustava. Ključno je što se sredstva iz Fonda za modernizaciju neće moći koristiti za ulaganja u projekte povezane s ugljenom, nego isključivo na modernizaciju energetskog sektora i energetske učinkovitosti s ciljem postupnog prelaska na niskougljično gospodarstvo.

Što to konkretno znači za Hrvatsku, odnosno za našu energentsku politiku u idućem razdoblju?

- Budući da je Hrvatska u skupini slabije razvijenih država članica EU-a, prema zakonodavnom prijedlogu u razdoblju od 2021. do 2030. godine, odvajat će manje emisijskih jedinica u MSR (Market Stability Reserve) te će time imati više emisijskih jedinica na raspolaganju za trgovanje. Tako ostvarenom financijskom dobiti Hrvatska će moći usmjeriti investicije u čiste tehnologije, ali mora se na vrijeme pripremiti za ulaganja u tom razdoblju - rekao je Škrlec.(D.J.)