Turistička sezona iz godine u godinu niže nove rekorde, najveći dio hrvatskog BDP-a ovisan je o turizmu, a zemlji nedostaje 20.000 turističkIh radnika. Istovremeno, ironija je na hrvatski način, bez posla ih je dvostruko više iz te branše.
I ove je godine bio vidljiv nedostatak radne snage za te poslove. Dalmaciji je najveći rudnik kvalitetnih radnika dosad bila Slavonija, odakle je svake sezone, prema procjenama Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske (STUH), odlazilo i do 15.000 sezonaca. No prilike za njih su se promijenile – od srozavanja plaća do neosiguravanja smještaja i prehrane na račun poslodavca, pa su Slavonci krenuli na rad u inozemstvo. Tom odljevu sezonaca, kojima su primamljivi Irska, Austrija, Njemačka..., prethodila je politika poslodavaca na Jadranu da radnike na neodređeno zamjenjuju sezoncima, pa sada nemaju ni jednih ni drugih.
Pitanje je – kako u tim, negativnim trendovima premostiti iduću sezonu i zadržati turizam na razini velikog oslonca BDP-a. K tomu, važnost turizma uvjetuje i što se na nj oslanjaju trgovina, poljoprivreda i prehrambena industrija, očekuje se da on bude generator investiranja i novog zapošljavanja. Istina, resorno je ministarstvo pokrenulo novi projekt sufinanciranja deficitarnih zanimanja, zajedno s hotelskim tvrtkama, za 240 učenika. Samo će tvrtka Valamar stipendirati njih 212. Učenici će dobivati 500, a studenti 800 kuna. Obveze stipendista su da nakon školovanja u tvrtki moraju raditi 12 mjeseci.
KV i NKV radnici
Glasnogovornica Hrvatske obrtničke komore Snježana Tomić navodi kako je suradnjom Ministarstva rada i mirovinskog sustava, HZZ-a, HOK-a i Obrtničkog učilišta pokrenut program prekvalifikacije nezaposlenih, koji je prošlo 236 osoba.
- S njim nastavljamo i sigurni smo da ćemo do sljedeće turističke godine, 2017., imati respektabilan broj kvalificiranog kadra spremnog za rad u ugostiteljstvu. Što je najvažnije, to su zanimanja koja su sami ugostitelji tražili, dakle kadari koji im je potreban - ističe Tomić.
Drugi dio problema manjak je kvalitetnog kadra. HGK ocjenjuje da radne snage u turizmu nedostaje i među KV i među NKV radnicima, a predsjednik STUH-a Eduard Andrić uzroke vidi u njezinoj potplaćenosti.
– Istraživanje pokazuje da je bijelo osoblje, od sobarica, čistačica do kuhara, u prvih šest mjeseci 2016. imalo prosječnu plaću od 4175 kuna neto, što je zaostajanje za trećinu, za 29 posto, od prosječne plaće u gospodarstvu. Istovremeno, jedna Austrija, koja traži sezonce za zimu, konobaru nudi plaću od 1300 eura, 13. plaću, plaćen smještaj i hranu te još neke beneficije - navodi Andrić razloge tolikog odljeva sezonaca.
Rješenje za radnu snagu u turizmu vidi u podizanju plaća bar na razinu onih u gospodarstvu te u zaustavljanju odljeva ljudi tako da hotelijeri zapošljavaju što više radnika na neodređeno.
– Čovjek prijavljen na pet-šest mjeseci nema budućnosti, ne može planirati ni obitelj. Rješenje vidi u odlasku van i tako se vrtimo u krug - upozorava Andrić. Predlaže da se u Pravilniku o kategorizaciji hotelskih objekata minimalan broj radnika na neodređeno veže uz broja kreveta i zvjezdica hotela.
Bilo kako bilo, dok istovremeno na birou imamo 230.000 nezaposlenih, dolazimo u poziciju da ćemo za sezonu 2017. morati uvoziti radnu snagu. Andrić ocjenjuje da će uvoz radne snage u turizmu biti neizbježan.
Ulaganje u znanje
– Na sezonce iz Slavonije moramo zaboraviti, pa smo prisiljeni tražiti ih po republikama bivše države, poput BiH, no i Bosanci vide da naši sezonci odlaze raditi u zemlje gdje se mnogo bolje plaća, pa tamo odlaze i oni. I što nam ostaje? Rumunjska, Bugarska, za koje smo svjesni da njihovi radnici nisu baš kvalitetni. Oni će doći jer kod njih je još lošiji standard nego kod nas, no za naš turizam to nije rješenje - upozorava Andrić.
Od ukupnoga broja zaposlenih u turizmu njih 70 posto nije završilo ugostiteljsku školu, a gost traži kvalitetnu uslugu. Potvrđuju to i u HOK-u.
- Osoblje slabo ulaže u sebe i svoja znanja, a ugostitelji koji i ulože u radnika radi sezonalnosti vrlo često gube kadar jer radnici odlaze. Mi smo kao destinacija prerasli osnovna znanja koja su ljudi stekli u svojem radnom vijeku ili tijekom školovanja. Danas se turizam bazira na soft skills znanjima, koja se stječu dodatnom edukacijom i praksom. Nažalost, naša gastronomska ponuda ne prati školski i obrazovni sustav. Imamo iznimne pojedince, vizionare, no zbog tromosti obrazovnog sustava ugostitelji su prepušteni sami sebi i ulaganju u svoj kadar - ističu i u HOK-u te poručuju kako takve ugostitelje treba respektirati i pružiti im određeni oblik olakšica ako samostalno ulažu u svoje zaposlenike i educiraju ih.
Suzana ŽUPAN
HGK JE ZA FLEKSIBILNIJI MODEL ZAPOŠLJAVANJA STRANACA
U HGK-u među kratkoročnim rješenjima navode nužnost jače uloge HZZ-a u pronalaženju radne snage poslodavcima u tom sektoru. HGK je u suradnji s HUP-om dogovorio mjere poput organizacije centralnog sajma poslova u turizmu krajem siječnja 2017. za područje cijele RH, pojednostavljenja mjere “stalni sezonac” i dr. HGK predlaže izmjenu sustava kvotnog zapošljavanja te uvođenje fleksibilnijeg modela zapošljavanja stranih radnika, prema kojem neće biti određen broj stranaca koje je moguće zaposliti u određenoj godini, nego bi se poslodavcima omogućilo odobravanje zapošljavanja stranaca po potrebi. Za potrebe srednjoročnog rješavanja nedostatka radne snage HGK promiče potrebu uvođenja dualnog obrazovanja u hrvatski obrazovni sustav, čiji je cilj usklađivanje sustava obrazovnih programa i kvota s potrebama tržišta rada. - HGK želi strukovno obrazovanje usmjeriti prema potrebama gospodarstva po uzoru na Austriju i Njemačku, a to je ono što poslodavci traže. Takvo će obrazovanje, u kojem će se nastava 60 - 80 % održavati u tvrtkama, a 40 - 20% u školama, uključiti mlade na tržište rada još u vrijeme srednjeg strukovnog školovanja. Zalažemo se da se pilot-projekt dualnog obrazovanja pokrene od početka iduće školske godine - ističu u HGK-u.
Nedostatak praktične nastave
U HOK-u najvećim problemom školovanja radnika u turizmu drže manjak praktične nastave u ugostiteljskim objektima. - Predlagali smo, uz ostalo, unaprjeđivanje suradnje škola i ugostitelja s ciljem postizanja kvalitetnijih i suvremenijih uvjeta rada u samim školama. Nudili smo organizaciju edukativnih seminara i programa stručnog usavršavanja za nastavnike, a posebno usavršavanje voditelja i nastavnika praktične nastave u ugostiteljskim objektima. Naglasili smo da je potrebno pristupiti izradi novih programa obrazovanja za ugostiteljska zanimanja (kuhar, konobar, slastičar), u kojima je nužno propisati kontinuirano provođenje prakse po modelu “tjedan za tjedan” (tjedan praktične - tjedan teorijske nastave) - ističu u Obrtničkoj komori.
HUP: Potrebne i izmjene radne regulative
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ističu kako je njezina Udruga ugostiteljstva i turizma pitanju nedostatka kadra u turizmu pristupila vrlo proaktivno. I hupovci upućuju na veliki sajam poslova u turizmu u siječnju 2017., a za potrebne kratkoročne mjere i rješenja navode aktivniju ulogu HZZ-a, izmjene radne regulative i propisa o zapošljavanju, poreznom reformom tražiti priznavanje troškova smještaja sezonskih radnika tako da su neoporezivi po osnovi poreza na dohodak i organiziranje zajedničke medijske kampanje. Među srednjoročnim mjerama HUP navodi kontrolu primjene kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo i suzbijanje nelojalne konkurencije, omogućavanje privremenog i povremenog rada, izmjenu Zakona o strancima kada je o njihovu zapošljavanju riječ te promicanje važnosti fer radnih odnosa. “Dugoročno, potrebne su duboke reforme obrazovnog sustava, demografske obnove i druge odluke”, navode u HUP-u.
nelogično
NEZAPOSLENIH JE 230.000, A MORAT ĆEMO UVOZITI SEZONCE
70 %
radnika u turizmu nije završilo ugostiteljsku školu, a gost traži kvalitetnu uslugu
Eduard Andrić
predsjednik Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske
Čovjek prijavljen na pet-šest mjeseci nema budućnosti, ne može planirati ni obitelj. Rješenje vidi u odlasku van i tako se vrtimo u krug.