Vezani članci
OČEVI SE BORE ZA SKRBNIŠTVO
Jesmo li, uvjetno rečeno, muško društvo i kada je riječ o blokiranim računima? Jer, prema Fininom pregledu stanja blokade građana prema rodnom kriteriju, muškarci su gotovo dvostruko blokiraniji od žena i k tome još s većim zaduženjem od iznosa duga na ime žena.
Kako je izvijestila Fina, 30. rujna u blokadi bilo je 328.635 građana s dugom od 40,42 milijarde kuna; u masi blokiranih na muškarce odnosi se 61 posto, a na žene 39 %, s tim da muškarci duguju 73 % od ukupnog duga blokiranih, dok se na žene odnosi 27 % tog zaduženja. Uronjeni u širi društveni kontekst ovi podaci, a potvrdili su to i naši sugovornici, zapravo govore mnogo dublje o stanju u našem gospodarstvu, na tržištu rada pa i o našem mentalitetu i tradiciji. Nameće se i pitanje - zrcali li se (i) u njima naš tradicionalizam, patrijarahalni stav da je muškarac glavni u kući, hranitelj obitelj, da je i dalje jedini zaposlen, pa time i jedini vlasnik računa? Ako nije jedini zaposleni član obitelji, nego u tom domaćinstvu radi i supruga, govore li ovi podaci onda da je muškarac i dalje u našem društvu bolje plaćen od nje, pa time i financijski, kreditno sposobniji pa ga je dolazak u situaciju nemogućnosti servisiranja kreditnih i drugih financijskih obveza više doveo u stanje blokade računa nego ženu?
Nezaposlenost ili...?
Je li veća blokiranost računa muškaraca rezultat njihove veće financijske nepismenosti od žena? Na to pitanje predsjednica Instituta za financijsko obrazovanje Štedopis Marina Ralašić odlučno kaže - ne!
- To nema veze s financijskom pismenošću. Naime, istraživanja pokazuju, a potvrđuje i zadnje na tu temu, da su žene financijski nepismenije od muškaraca, a u ovom Fininom pregledniku muškarci su blokiraniji od žena, znači suprotno. To što je netko u blokadi ne znači da je financijski pismen ili nepismen, to je mnogo dublji problem - kaže Ralašić.
– Nismo iznenađeni ovakvim podacima. Tradicionalna smo zemlja gdje se od muškarca u prvom redu očekuje da bude hranitelj obitelji, no korijeni ovakve rodne podjele blokiranih mogu se tražiti još u vremenu pretvorbe i privatizacije, kada su stradale djelatnosti u kojima su bile zastupljene žene, poput tekstilne industrije, trgovine i dr., a do danas se nisu oporavile. Tu je i faktor potražnje za muškom radnom snagom - kaže dopredsjednik stranke Blokirani Mario Strinavić.
Za psihologinju Mirjanu Nazor rezultati blokiranosti prema rodnoj pripadnosti govore da su žene u većem postotku nezaposlene od muškaraca.
– Ako je tome tako, ako je među zaposlenima više muškaraca nego žena, tada su muškarci brojniji i u kategoriji blokiranih. Financijska ne/pismenost ili financijska ne/odgovornost s problematikom blokiranih nema ništa. Svi smo mi, oba spola, financijski jednako nepismeni - drži Nazor.
Uzroke tome da su muškarci više blokirani od žena pokušava naći i u strukturi njihove zaposlenosti prema sektorima.
Državni sektor
– Žene su u većem postotku zaposlene u nekim zanimanjima vezanima uz ‘sigurni’, državni sektor, poput školstva, zdravstva, kao službenice u uredima državne uprave…, a muškarci više za realni, privatni sektor - kaže ona.
U prvom su plaće solidne, redovne svaki mjesec, tu nema blokade, tu je državni proračun, dok su muškarci u ‘svom’, realnom, privatnom sektoru, više izloženi neizvjenosti financija, primanja, njihove urednosti - kaže Nazor.
Za tu psihologinju ovi podaci, kaže, govore da je kod nas i dalje prisutna patrijarhalnost u obitelji – da muškarci u većem broju rade, a da su žene više od njih kod kuće, domaćice, bez primanja. Nazor smatra da ovakva rodna podjela blokiranih potvrđuje da su muškarci u nas i dalje bolje plaćeni od žena. “Zahvaljujući tradicionalizmu u dobrom dijelu naših obitelji, očito je stav – neka muškarac digne kredit, on je glava obitelji”, zaključuje Nazor.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić također se slaže da i podaci o blokiranima prema rodnom kriteriju u korist muškaraca odražavaju nepovoljan položaj žene u našem društvu.
- S obzirom na ove neumoljive činjenice koje ukazuju na nepovoljnost odnosa hrvatskog gospodarstva prema ženama u Hrvatskoj, nije nerazumno zaključiti kako bi bilo korisno preciznije istražiti u kojoj mjeri neravnopravnost žena u RH određuje i ovu razliku u njihovom udjelu u ukupnom broju osoba koje ne mogu ispuniti kreditne i druge financijske obveze - smatra Ljubičić.
Kretanja, promjene blokiranih prema rodnom kriteriju u odnosu na 2015., krajnje su simbolična; u odnosu na stanje od prije godinu dana udjel muškaraca u ukupnom broju blokiranih građana manji je za samo 1,6 %, a u iznosu duga neznatno je veći, svega 0,1%.
Suzana ŽUPAN
Višnja Ljubičić
pravobraniteljica
Podaci upućuju na nepovoljan položaj žena na tržištu rada
Ima li u podacima o blokiranima prema rodnom kriteriju posla za ravnopravnost spolova, pitali smo pravobraniteljicu Višnju Ljubičić.
“Ono što je odmah zamjetno jest činjenica da je razlika od 22 statistička poena između blokiranih muškaraca i žena znatna. Ona ukazuje na to da se ne radi o statistički slučajnoj pojavi te da je opravdano pretpostaviti da bi nepovoljniji položaj žena u hrvatskom društvu, a posebno na hrvatskom tržištu rada, u značajnom dijelu mogao biti uzrok takve razlike”, ističe Ljubičić. Iz njenog ureda poručuju kako je pravobraniteljica u svojim izvješćima Saboru dosljedno ukazivala da Hrvatska po broju žena koje su u potpunosti izvan tržišta rada na samom EU začelju. Štoviše, žene koje se odluče uključiti na tržište rada, suočene su s činjenicom da je stopa nezaposlenosti žena viša od one muškaraca, odnosno da je prosječna plaća koju žene u Hrvatskoj ostvare za svoj rad značajno niža od one koju ostvare muškarci. Slikoviti opis jaza u plaćama govori da žene u Hrvatskoj gotovo čitav prosinac rade besplatno.
Najviše blokiranih žena je u Koprivničko-križevačkoj županiji
Promatrano po županijama, najveći udjel blokiranih muškaraca je u Ličko-senjskoj županiji - 66 %, a koja i inače slovi za tradicionalnu sredinu. Najmanje je blokiranih muškaraca u Koprivničko-križevačkoj županiji i Gradu Zagrebu – 59 %. Prema visini duga, najzaduženiji su muškarci u Gradu Zagrebu (8,7 milijardi kuna), a najmanje u Ličko-senjskoj županiji. Najveći udjel u ukupnome dugu na razini županije imaju blokirani građani – muškarci u Zadarskoj županiji (82 %). Prema visini duga, najzaduženije su žene, stanovnice Grada Zagreba (3,0 milijarde kuna), a najmanje su zadužene žene u Požeško-slavonskoj županiji. Najveći udjel u ukupnome dugu na razini županije imaju žene u Međimurskoj županiji (52 %). U Slavoniji i Baranji najviše muškaraca među blokiranima je u Požeškoj županiji – 65 %. U Brodskoj, Vukovarskoj i Virovitičkoj 63 %, a u Osječkoj 61 %.
muškarci i žene
NEMAJU JEDNAKE PRILIKE NI NA TRŽIŠTU RADA
Marina Ralašić
predsjednica Instituta za financijsko obrazovanje Štedopis
To što je netko u blokadi ne znači da je financijski pismen ili nepismen, to je mnogo dublji problem