Uvod u današnju značajnu obljetnicu uvođenja električnog tramvaja u Osijeku trajao je tek toliko koliko i titraj elektrona u sekundi u električnoj mreži ispod koje se već 90 godina rula po tračnicama to za Osijek karakteristično vozilo javnog prijevoza, u odnosu na vrijeme kada se pripremalo da Osijekom počne voziti prvi konjski tramvaj krajem 19. stoljeća.
O tome je, kao i svim međukoracima do današnjeg rođendana tramvaja, prošlog tjedna iscrpno govorio na Građevinskom fakultetu, na stručno-popularizaicjskom predavanju “Razvitak tramvajskog prometa grada Osijeka”, Zoran Tanasić, ing. građ., voditelj Službe za prugu i građevinske poslove GPP-a Osijek.
Prvo konjski tramvaj
Od samog početka, priča Tanasić, Osječani su posebno vezani uz tramvaj, koji su dobili prvi u ovom dijelu Europe (ni Zagreb ga tada nije imao). To je šinsko vozilo najprije vučeno konjima polazeći svakodnevno iz remize kod današnjeg kina Urania po svoje prve putnike, a poslije i po robu u teretnim vozilima na dodatnim kolosijecima pridonoseći tako modernizaciji, razvoju i integriranju gradskih cjelina.
- Gradski prijevoz funkcionira s tzv. omnibusevima – vrstom autobusa s konjskom vučom i fijakerima još od 1850. godine, ali ubrzana industralizacija i razvoj grada s velikim priljevom stanovništva tražio je suvremeniji i masovniji prijevoz putnika pa Gradsko poglavarstvo odlučuje uvesti tramvaje 1868. godine. Nakon svih predradnji, dozvola i projekata Osječko dioničko društvo za konjsku željeznicu dobiva pravo na gradnju 14. srpnja 1883. pa se u samo godinu dana uspijeva postaviti 4,5 km jednotračne pruge od zapada prema istoku, a u 10 km dugom Osijeku živjelo je 18.000 stanovnika. Konjska je željeznica puštena u rad 10. rujna 1884. (tramvaj je imao 16 sjedalica), i prije San Franciska, i tako se Osijek upisuje u među gradove s tramvajim na konjsku vuču – Pariz, Beč, London i Budimpeštu. Zagreb je zaostajao sedam godina s tramvajem – prepričava Tanasić.
Munjovoz od 1926.
Godine 1889. grade se pobočne pruge kroz današnju Radićevu ulicu do kolodvora i do Gradskog vrta u Novom gradu. Pet metara duga zatvorena tramvajska kola pristigla iz Graza vukla su dva ili jedan konj, ali najduže dva sata, nakon čega su mijenjani odmornima. “Jureći” 7,5 km na sat, zvončićima na sebi najavljivali su na, tada drvenim, stanicama približavanje tramvaja s kočijašem, kondukterom i tramvajskim stražarem koji se brinuo o sigurnosti putnika. Osim 15 putničkih tramvaja, prugom je, prema potrebi, prometovalo i osam teretnih vagona i dva poštanska (teretni tramvajski promet bio je rijetkost, osječka posebnost, i prevozio je robu s kolodvora do gradske luke).
- Nakon 42 godine, postavši prespor i pretrom, konjski je tramvaj zamijenjen tzv. munjovozom 12. prosinca 1926., kada je završena elektrifikacija i tramvaja, ali i cijelog grada. Konji su iz tramvaja ispregnuti posljednji put nakon vožnje jednotračnom trasom 1. travnja 1926. - podsjeća Tanasić.
Promet se tada odvijao sa šest vozila, prve je osječke električne tramvaje proizvela Škoda, a od tada do danas pruga se i širila i popravljala. U svakom slučaju, tramvajski će promet ostati okosnicom osječkog javnog prijevoza.
Niskopodni su budućnost
O tome nam direktor GPP-a Osijek, mr. sc. Mario Šapina, dipl.oec., kaže kako su planovi za GPP veliki, posebice kada je riječ o tramvajskom prometu. Zahvaljujući višemilijunskim projektima koji su u tijeku, tračnicama će umjesto “škoda” i “genšera” putnike za koju godini voziti samo suvremeni niskopodni tramvaji.
Poslovanje GPP-a od Šapinina dolaska na mjesto direktora je uredno, zadržana je likvidnost i solventnost, bilježe i rast prihoda. Građanima su na usluzi 24 sata, promet nesmetano funkcionira, samoinvestiraju u obnovu dionica pruge, naravno u suradnji s Gradom Osijekom.
- Ne zapostavljamo ni autobusni segment, nabavili smo tri midi-busa, pokušavamo prijevoz modernizirati što više i odradili ono što putnici ne vide, a važno je za funkcioniranje i budućnost gradskog prijevoza. Modernizirali smo i bus card sustav uvođenjem videonadzora, krenuli s pilot-projektom prvog displaya koji je putokaz onome što ćemo preko EU fondova raditi, priredili smo dokumentaciju i obavili tehničke pripreme da bismo nabavili nova vozila. Taj je veliki projekt podijeljen u nekoliko faza. Riječ je o modernizaciji infrastrukture, a to su ispravljačke stanice, pruga i gornja kontaktna mreža, sljedeći je korak nabava autobusa i niskopodnih tramvaja, a nakon toga ćemo ići u širenje mreže i, danas-sutra, u gradnju nove remize i uređenja svih stajališta. Vizija nam je podići javni prijevoz na europski standard u pogledu sigurnosti, točnosti i pristupačnosti, da bude pouzdan i da ga građani rado i još više koriste. Zbog toga ćemo i dobiti značajna nepovratna sredstva upravo za financiranje svih ovih projekata u nadolazećem razdoblju, sve do 2020. Ukupna je procijenjena vrijednost projekta GPP putem EU-a oko 100 milijuna eura - ističe Šapina.
Financiranje iz EU-a
Prva je faza teška 15-ak milijuna eura. Važno je da nakon što dođu novi tramvaji, oni mogu neometano prometovati. Primjerice, ZET je kupio nove tramvaje, ali im je, zbog njihove težine, pruga propala i sada je moraju rekonstruirati.
- Mi radimo obrnuto, prvo pripremamo prugu za nova vozila. Imamo 70 posto pruge u dobrom stanju, na dobroj podlozi, i ona će moći podnijeti nove tramvaje. Ali desetak kilometara pruge moramo obnoviti. Mimo ovog investicijskog projekta, stalno unaprjeđujemo usluge, primjerice, uređeno je stajalište na Gajevom trgu, uveli smo među prvima besplatan Wi-Fi u vozilima, razglas s radijskim programom... Sada nam je prilika da nepovratnim sredstvima dobijemo udobne i klimatizirane tramvaje i autobuse, s kvalitetnijom uslugom i prihvatljivom cijenom. Možda ćemo moći čak korigirati određene cijene jer ćemo smanjiti troškove održavanja. Tvrtka će se financijski oporaviti, tako da bude profitabilna i samoodrživa, jer je to i uvjet EU-a. Sa zadovoljstvom mogu kazati da bismo za prvu etapu, a u utorak idemo u resorno ministarstvo, mogli dobiti ovih 15 milijuna u stopostotnom iznosu, što znači da se Grad i GPP neće morati zadužiti, a za ostale je faze moguće dobiti do 85 posto iznosa. U svakom slučaju, cilj je svih ulaganja, a zbog čega i EU financira modernizaciju, povećati broj korisnika javnog prijevoza jer se tako smanjuje količina CO2 i pozitivno utječe na okoliš – zaključuje Šapina.
Darko PEJIĆ
MSO: IZLOŽBA “90 GODINA ELEKTRIČNOG TRAMVAJA U OSIJEKU”
Izložba pod nazivom “Treska - 90 godina električnog tramvaja u Osijeku” bit će otvorena u ponedjeljak (12. prosinca) u 15 sati u Muzeju Slavonije. Uz Muzej, organizatori izložbe su GPP, Udruga za poljepšanje grada “Moj Osijek” i Udruga umirovljenika radnika GPP-a. Suradnici na izložbi su Denis Detling, Grgur Marko Ivanković, Josip Nađ, Vlado Pest i Marina Vinaj, a bit će izloženo 20 velikih presnimki starih električnih tramvaja Osijeka te brojne zanimljivosti kao što su tramvajske karte, odore, zemljovidi pa i kopija cijele secesijske stanice tramvaja u Parku kralja Tomislava. Posjetitelji će moći, sjedeći u izvornim sjedalima tramvaja, pogledati kratki film o povijesti osječkog tramvaja. Izložbu će otvoriti Verica Bosanac, dugogodišnja vozačica tramvaja, koja je nedavno provozala Osijekom princa Charlesa i njegovu suprugu Camillu. V.L.
PROMOCIJA MONOGRAFIJE
Matica hrvatska u Osijeku u ponedjeljak (12. prosinca), s početkom u 12 sati, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku organizira promociju monografije “90 godina električnog tramvaja” autora Josipa Nađa. Promociji će nazočiti i gradonačelnik Ivan Vrkić te župan Vladimir Šišljagić.
razvoj
U TRAMVAJSKI ĆE SE PROMET ULOŽITI 100 MIL. EURA