Vlada je u četvrtak uredbom odredila visinu minimalne plaće u 2017. u brutoiznosu od 3276 kuna. Minimalnu plaću Vlada je tako povećala za 156 kuna, odnosno za 5 posto.

- Smatram da je to važna poruka svim građanima koji nisu obuhvaćeni pozitivnim učincima porezne reforme. Na taj će način udjel minimalne plaće u prosječnoj brutoplaći isplaćenoj u Hrvatskoj od siječnja do rujna u 2016. godine iznositi 42,9 posto, što je više nego u priličnom broju drugih država članica EU-a - poručio je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade. Nakon usvajanja uredbe dodao je kako je riječ o važnom političkom signalu solidarnosti i socijalne osjetljivosti. Podsjetio je pritom da je zadnjom takvom uredbom, iz 2015. godine, minimalna plaća povećana za 90 kuna, a sada za 156 kuna.

Kako je obrazložila Vlada, prilikom utvrđivanja prijedloga visine minimalne plaće za 2017. uvažavala se činjenica da je u prva tri kvartala ove godine došlo do oporavka gospodarskih trendova te da se očekuje kako će se gospodarski rast nastaviti i u idućoj godini i da će prosječno očekivana stopa rasta iznositi oko 3,2 posto. U 2017. očekivani nominalni rast brutoplaća procjenjuje se na 1,9 posto.

Nezavisni hrvatski sindikati nisu zadovoljni ovim povećanjem i u priopćenju koje potpisuje predsjednik NHS-a Krešimir Sever ističu kako su očekivali da će Vlada odluku o minimlacu donijeti sljedeći tjedan, na temelju rasprave i stavova predstavnika poslodavaca i sindikata.

“Očekivali smo da će se ipak pokazati više razumijevanja za sindikalne stavove i nužnost da se tako niska minimalna plaća, čiji netoiznos nažalost koketira s linijom siromaštva, osjetnije podigne. Zabrinjavajući je podatak koji upozorava da čak pet posto zaposlenih pripada siromašnima. U velikoj mjeri to su oni radnici koji za svoj rad primaju minimalnu plaću. Na kraju, petpostotno povećanje dosadašnjeg iznosa minimalne plaće pokazuje da ova vlada kao ni prijašnje, u određivanju iznosa minimalne plaće, nije imala ni volje ni nadahnuća uzeti odgovorniju ulogu osim uloge hladnog arbitra, koji ne čuje argumente, već donosi odluke. Da je drukčije, tada bi Vlada značajnije povećala iznos minimalne plaće i istovremeno dogovorila neke kompenzacijske mjere i potpore s dijelovima gospodarstva koji isplaćuju minimalnu plaću”, ističe se u priopćenju NHS-a. Taj sindikat dalje navodi kako unatoč tome što su u obrazloženju odluke navedeni ekonomski indikatori i njihove vrijednosti, na kojima se temelji predloženo povećanje bruto minimalne plaće, zbroj tih vrijednosti ne odgovara predloženom povećanju od 5 posto, već iznosi 5,7 posto.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević smatra, pak, kako je novim minimalcem Vlada pokazala socijalnu neosjetljivost. “Odluka Vlade RH o visini minimalne plaće u 2017. godini socijalno je neosjetljiva te neće pridonijeti smanjenju socijalnih razlika u društvu, kao ni smanjenju socijalnih rizika za 9 posto radnika u Republici Hrvatskoj kojima je minimalac jedini 'stabilan' izvor prihoda”, navodi Matijašević.

Podsjeća da su sindikati predložili povećanje iznosa na 3825 kuna, uz kompenzaciju poslodavcima na način da na taj iznos plaće plaćaju doprinose u visini koju plaćaju na današnji iznos minimalne plaće.