Institut za javne financije još jednom se pozabavio ostvarenjem proračuna općina, gradova i županija, ovaj put u 2015. godini. Autori analize Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić predstavili su osnovne podatke o ostvarenju proračuna svih hrvatskih lokalnih jedinica za prošlu godinu, a materijal sadrži prihode i rashode te suficit ili deficit po stanovniku i ukupno.

Uvodno autori daju nekoliko korisnih objašnjenja. Prvo je da se ne smiju uspoređivati iznosi županija, gradova i općina jer su oni nadležni za prikupljanje različitih vrsta prihoda i pružanje različitih vrsta javnih dobara i usluga. Stoga prosječni rashod po stanovniku – županija 1077 kuna, općina 3296 kuna i gradova 3876 kuna – odražava i činjenicu njihovih različitih nadležnosti. Drugo, valja imati na umu da sâm proračun ne mora uvijek odražavati stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica jer se one ponekad ne zadužuju kroz proračun, nego preko pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici, te ustanova kojih su osnivači. Priređivači studije pri izradi ove analize koristili su se raspoloživim podacima iz baze Ministarstva financija.

Rezultati su očekivano neugodni za Slavonce. Među prvih pedeset općina s najvišim prihodom po stanovniku – od 21.756 (Janjina) do 5939 kuna (Mljet) sve se nalaze u Jadranskoj Hrvatskoj, a 41 se nalazi i uz more. Od sto općina s najnižim ovakvo izraženim svojevrsnim lokalnim BDP-om, oko 30 posto se nalazi se u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Prva općina, od svih pet slavonskih županija, koja se pojavljuje jest baranjska općina Draž na 79. mjestu s prihodom od 4497 kuna po stanovniku (ukupno 2767 stanovnika). Slijede Magadenovac (88. mjesto), Petlovac (110.), Gunja (114.)...

Strizivojna je na listi od ukupno 428 općina plasirana na 426. mjesto s 994 kuna prihoda po glavi stanovnika kojih je 2525. Jednako toliko imaju mjesto više plasirani Sikirevci, na dnu su i Borovo (424.), Štitar (423.), Podcrkavlje (415.), Jarmina (414.)...

Autori upozoravaju kako 30 općina s najnižim ukupnim prihodima zajedno imaju iste prihode kao jedna od tri najbogatije – Konavle, Vir i Medulin (sve po cca 60 milijuna kuna).

Obrazac je sličan i na listi gradova. Od prvih dvadeset gradova s najvišim prihodom po stanovniku – od 11.211 kuna (Mali Lošinj) do 6331 kuna (Biograd na Moru) – svi se, osim dva, Vrlike i Zagreba – nalaze se uz more. Tek 45. mjesto doseže jedan od slavonskih gradova - Vukovar s prihodom od 4000 kuna “per capita”. Virovitica je također u prvih 50. (47.), slijede Beli Manastir (52.), Nova Gradiška (65.)...

S prihodom od 3200 kuna po stanovniku Osijek je na 66. mjestu, što se može protumačiti velikih brojem stanovnika. No u toj igri velikih brojki ispred njega je i trolist Zagreb/Split/Rijeka, ali i Zadar, Čakovec, Varaždin... Pravo stanje stvari dokazuje i to što su i među pet posljednjeplasiranih gradova tri slavonska - Valpovo (124.), Donji Miholjac (126.) i Kutjevo, koje je kao 127. predzadnje.

Nešto utjehe ponudit će poslovanje županija, Virovitičko-podravska je druga (s prihodom po stanovniku od 1446 kuna), a Osječko-baranjska županija peta (1222 kuna po stanovniku). No, na začelju liste su Vukovarsko-srijemska (17.) i Brodsko-posavska kao posljednja. Požeško-slavonska se kao 12. po redu županija ugurala u sredinu.