SLAVONSKI BROD

Bolesti vinove loze izazvane raznim fitoplazmama nazivaju se još i “žutice” vinove loze. Kako je, prema nekim izvorima, riječ o jednoj od najdestruktivnijih i najštetnijih bolesti vinove loze u Europi - opreza vinogradarima nikad dosta.

U vinogradima u kojima se bolest pojavi ona se brzo širi i poprimi razmjere epidemije, stvarajući goleme štete na grožđu i nepovratno na trsovima. Za širenje bolesti u vinogradu, stručnajci okrivljuju američkog cvrčka, točnije jedini poznati prirodni vektor, kukca koji se hrani sišući sokove iz vinove loze, pri čemu usvaja fitoplazme i prenosi na zdrave trsove. Riječ je o opasnoj bolesti vinove loze koja u Hrvatskoj nije bila poznata do prije petnaest godina, navodi Vera Novaković, voditeljica Poljoprivredno-savjetodavne službe Brodsko-posavske županije. Sada još uvijek mnogi ne razmišljaju o mogućim posljedicama pa stoga Novaković sve vinogradare poziva na korisno predavanje o fitoplazmama koje će 7. prosinca održati u kinodvorani u Kutjevu, s početkom u 10 sati, dr.sc. Željko Budinšćak (HCPHS). Među ostalima govorit će, kaže, i o dobrim primjerima prakse iz Francuske i Austrije. Budući da iskorjenjivanje ove bolesti podrazumijeva krčenje i uništavanje zaraženih trsova, možda i čitavih vinograda, upoznavanje s mogućim preveniranjem ili postupanjem u slučaju pojave bolesti nije na odmet. Novaković kaže kako je na području Brodsko-posavske županije još prije deset godina primijećena jedna vrsta fitoplazme na osjetljivijoj sorti chardonney te da su vlasnici iskrčili taj dio vinograda. Premda se bolest u RH još nije razmahala, ako se na vrijeme ne spriječi, upozorava Budinšćak, mogle bi biti izgubljene tisuće hektara vinograda, više od 250 gospodarskih subjekata te više od 1500 radnih mjesta, čije je zaposlenje vezano uz vinogradarsko-vinski i turistički sektor.

Ana Vinković iz Brodskog Stupnika vlasnica je 40 hektara vinograda i čula je za fitoplazmu.

- Redovito kontroliramo trsove i do sada nismo uočili bolest, premda se pribojavam takve mogućnosti - kazala je Vinković. Ni vinogradar Mato Aladrović koji u oriovačkom brdu ima 1,5 hektara vinograda, uglavnom chardonnaya i graševine, nije uočio bolest koja se prepoznaje po žućenju lišća već od lipnja te uvijanju listova prema naličju. Listovi postaju krti i lomljivi, a mladice na trsu, čuo je, ne odrvene nego preko zime ostanu zelene i zamrznu se. No njegov poznanik je u svom vinogradu primijetio nekoliko bolesnih trsova koje je, kaže, u panju sasjekao. U slučaju zaraze zlatnom žuticom i urod je slabiji, grozdovi se osipaju, smežuraju se i suše... Loza pak ugiba dvije do tri godine nakon pojave prvih simptoma i obvezno se mora vaditi iz vinograda kako se zaraza ne bi širila. Od 2013. godine obvezne su mjere sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze. Također posjednici vinove loze u zaraženim su područjima obvezni suzbijati američkog cvrčka.

Ozren Kraljić iz Rešetara, s 11.000 trsova na 2,5 hektara vinograda do sada nije ozbiljno razmišljao o ovom problemu, premda je svjestan da će se bolest zlatne žutice koja je načela sjever i istok hrvatskih vinograda širiti polako i na ostala područja, posebice tamo gdje su tla siromašnija.

- Treba se pridržavati svih mjera zaštite i ne pravti paniku, smatra ovaj vinogradar. Svakako, oni koji primijete pojavu ove bolesti o tome trebaju odmah obavijestiti fitosanitarnog ispektora ili Zavod za zaštitu bilja.