Objavljeno 3. prosinca, 2016.
Talijani na referendumu u nedjelju odlučuju hoće li reformirati ustav kako bi koncentrirali vlast u rukama vlade, ili odbaciti promjene kako bi sačuvali svoj poseban sustav demokratskih provjera i ravnoteža, piše njemačka novinska agencija dpa, dodajući kako se radi o potencijalno najvećoj institucionalnoj promjeni otkako je Italija postala republika.
U nedjelju, 4. prosinca, u Italiji će se održati referendum o izmjeni ustava koji će se uveliko odraziti na stanje u Europskoj uniji.
Prema pisanju britanskog "The Guardiana", posljednji referendumi u Europi i njihove najave imali su priličan odjek, posebno nakon srpnja kada su Britanci izglasali Brexit, izlazak iz EU-a.
Osim čelnika EU-a, u Italiju su uprte i oči svjetskih burzi koje strahuju od ugrožavanja eura na tečajnoj listi.
Glasovanje je de facto i plebiscit o premijeru Matteu Renziju, jer je obećao da će podnijeti ostavku ako reforma ne prođe. To bi moglo dovesti do političke paralize i omogućiti populističkim, euroskeptičnim oporbenim strankama da se približe osvajanju vlasti. Renzi tvrdi da će reforme poboljšati proces donošenja odluka i Italiji, koja je od 1946. promijenila 63 vlade i 27 premijera, omogućiti stabilniju vlast.
Populizam jača
Renzijevom ostavkom otvorio bi se put populističkom pokretu "Pet zvjezdica" (M5S) kojem sve više raste popularnost, a koji se otprije zalaže za referendum o izlasku iz jedinstvene valute, što bi svakako ugrozilo euro.
Neki kritičari strahuju, međutim, da će vlada postati previše moćna, drugi se slažu s ciljem reforme, ali smatraju da je loše izvedena, dok neki žele premijeru samo dati simboličnu pljusku zbog raznih propusta u upravljanju zemljom. Protiv reforme su sve oporbene stranke i neki disidenti unutar Renzijeve Demokratske stranke. Neki analitičari smatraju da bi mu upravo to moglo omogućiti politički opstanak ako izgubi s malom razlikom. Reforma bi vladi olakšala donošenje zakona, posebno u kombinaciji s novim izbornim zakonom usvojenim prošle godine, a koji pobjedniku idućih izbora, koji se očekuju 2018., osigurava sigurnu parlamentarnu većinu. Ključni element reforme je to što ukida obvezu da sve zakone moraju odobriti oba doma parlamenta. Zastupnički dom odlučivao bi ubuduće o većini pitanja, uključujući glasanja o povjerenju vladi i nacionalnom proračunu. Senat se smanjuje s 315 na 100 mjesta, a članove više ne bi birali građani. Petoricu bi imenovao predsjednik republike, a 95 bi se biralo među regionalnim vijećnicima i gradonačelnicima.
Veća centralizacija
Senatori bi zadržali pravo veta nad ustavnim pitanjima, pitanjima koja se tiču lokalnih vlasti i ključnim odlukama Europske unije. Neki analitičari pitaju se je li baš mudro da gornji dom čine lokalni političari koji su u Italiji često korumpirani, i da im se daje ovlast da mogu blokirati europske odluke. Reforma također smanjuje ovlasti regionalnih vlasti, prebacujući odluke o važnim prometnim, energetskim i infrastrukturnim projektima u ruke države. Ukida se i Nacionalno vijeće za gospodarstvo i rad, forum sindikata i poslodavaca.
Vuk TEŠIJA/H
Ankete nisu naklonjene
Prošle nedjelje Talijanu su izišli na ulice protestirajući protiv referenduma, a ankete u Italiji pokazuju da većina građana ne želi ustavne promjene. No, iste ankete se, kako pišu svjetski mediji, nisu pokazale pouzdanima u "slučaju Brexit" i "slučaju pobjede Donalda Trumpa u Americi". Zabrinjavajuće je to što nitko ne zna što će u slučaju da referendum prođe donijeti rezultati.