U prepunoj velikoj dvorani osječkog Vikarijata u srijedu navečer je u organizaciji Instituta za novu evangelizaciju “Sveti Ivan Pavao Drugi” predstavljena knjiga “300 godina župne crkve Preslavnog Imena Marijina i 300 godina povijesti Donjega grada”.

Posrijedi je zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 300. obljetnice donjogradske crkve Preslavnoga Imena Marijina održanog prije dvije godine. O knjizi su govorili preč. Ivan Jurić, donjogradski župnik i dekan, mons. dr. sc. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki, mons. dr. sc. Marin Srakić, nadbiskup u miru, prof. dr. sc. Damir Hasenay, izvršni urednik zbornika i član Župnog pastoralnog vijeća u Donjem gradu, te dr. sc. Stanko Andrić, recezent zbornika te direktor Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu koji je i sunakladnik ove knjige. Ovome događaju nazočili su brojni uglednici iz crkvenog, društvenog i političkog života, a među njima i gradonačelnik Ivan Vrkić te županov izaslanik Ivica Završki. Predstavljanje je vodila doc. dr. sc. Vesna Bjedov.

Govoreći o zborniku, preč. Ivan Jurić podsjetio je kako je Bogorodičin kip iz austrijskog svetišta Mariazella iz 1711. koji je u Donji grad donio jedan austrijski vojnik bio glavni putokaz i poticaj da se krene u istraživanje bogate arhivske građe rasute na mnogim mjestima, od Osijeka, Đakova i Zagreba do Beča, Budimpešte, Ostrogona i Rima, koje je urodilo utvrđivanjem činjenice o tome da se donjogradska crkva počela graditi 1714. godine, puno ranije nego što se dosad smatralo. Svi biskupijski i nadbiskupijski šematizmi navodili su podatak da se crkva Presveta Imena Marijina počela graditi 1775. Ključni podatci pronađeni su u arhivu mađarskog primasa u Ostrogonu pod čijom je jurisdikcijom u to vrijeme bio Osijek. Izrazio je zahvalnost đakovačko-osječkom nadbiskupu, dr. sc. Đuri Hraniću, i njegovu prethodniku, mons. dr. sc. Marinu Srakiću, za potporu u istraživanju povijesti donjogradske župe. D. Celing