Objavljeno 30. studenog, 2016.
Vezani članci
MAKROEKONOMIJA
U Hrvatskoj gospodarskoj komori ocjenjuju da Vladine smjernice za izradu državnog proračuna za 2017. predstavljaju solidan okvir koji konačno postavlja javne financije u funkciju poreznog rasterećenja poduzetništva i stanovništva, a da je procjena rasta gospodarstva optimistična, ali ostvariva. “Nadovezujući se na pozitivne pomake u ovoj godini, obilježene gospodarskim rastom i znatnom fiskalnom konsolidacijom, smjernicama se predviđa nastavak takvih tendencija kretanja u idućem razdoblju”, navode analitičari HGK.
U 2017. očekuje se rast BDP-a od 3,2 posto, uz smanjivanje deficita konsolidiranog proračuna opće države na 1,6 posto BDP-a, uz nastavak pada udjela javnoga duga u BDP-u ispod 85 posto. “Načelno, riječ je o kvalitetnom pristupu kojim se gospodarskim rastom stvoren fiskalni prostor koristi za provedbu porezne reforme u obimu u kojem smanjeni porezni prihodi ne ugrožavaju proračunske proporcije važne za izlazak zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka”, navodi se u komentaru HGK. U tom kontekstu, kako ističu u HGK, ostvarivanje predviđenoga gospodarskoga rasta i uz njega vezanih proračunskih prihoda, postaje važan činitelj konzistentnosti proračunskog okvira, posebno u okolnostima kada se istodobno planira blagi porast proračunskih rashoda, za 4,7 milijardi kuna u odnosu na rebalans ovogodišnjeg proračuna. Pritom je projekcija rasta BDP-a ostvariva, ali optimističnija od procjene Europske komisije i drugih relevantnih institucija, navode iz HGK. Napominju i kako u smjernicama predviđeni rast proračunskih rashoda upućuje na važnost provedbe dubljih strukturnih reformi koje bi omogućile jeftiniju i efikasniju državu te restrukturiranje državne potrošnje prema područjima koja potiču gospodarsku aktivnost i stvaraju pretpostavke održivoga rasta. H