U razgovoru za Glas Slavonije predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović govorio je o reformama koje se provode u Komori, novim uslugama za domaće gospodarstvenike, stavljanju HGK-a u funkciju gospodarske diplomacije i zapravo upornim nastojanjima da ta institucija, koja će iduće godine obilježiti 165 godina postojanja, bude servis gospodarstvu.

Komora je u protekle dvije i pol godine, od kada ste preuzeli njezino vodstvo, doživjela brojne promjene. Proveli ste racionalizaciju i reformirali Komoru. Uveli ste niz novih usluga. Koje su to usluge i kakva je reakcija iz poduzeća članica?

- Postoji niz novih i dio unaprijeđenih usluga koje smo kreirali na temelju iskazanih potreba naših članica. Od projekta “Moj EU-Projekt”, kojim sufinanciramo dokumentaciju za EU projekte, do vaučera za besplatno porezno savjetovanje, za učitavanje pročišćenih tekstova zakona, usluge Poduzetnik-izvoznik, kojom tražimo poslovnog partnera i tržište za proizvod ili uslugu naših članica. Kao što sam rekao pri dolasku na čelo HGK-a, kreiramo servis koji će u cijelosti odgovarati potrebama suvremenoga gospodarstvenika.

Novost je i Centar za industrijski razvoj (CIRAZ), pokrenut u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i HAZU-om. Što on radi?

- To je projekt od kojeg imamo velika očekivanja. Centar za industrijski razvoj pružat će potporu za privlačenje EU sredstava klasterima konkurentnosti u pojedinim industrijskim granama i znanstvenim projektima koji će te grane činiti konkurentnijima. Povezat će znanstvenike i gospodarstvenike u potpuno novi koncept reindustrijalizacije hrvatskoga gospodarstva.

Sredinom prosinca održat će se skupština HGK-a. Što ćete reći članovima Skupštine, za što držite da su najznačajniji pozitivni pomaci koje ste pokrenuli i realizirali u proteklih godinu dana?

- Tu je kompletna reorganizacija sustava HGK-a. Smanjenje broja zaposlenih i troškova poslovanja uz efikasniji servis kao posljedica organiziranijeg sustava. Cijeli niz novih usluga, proaktivan pristup koji su članice “osjetile na svojoj koži” i za što svakodnevno dobivamo reakcije. Mnogo je toga, imamo rekordne akcije Kupujmo hrvatsko, uveli smo i modificirani projekt akcije Hrvatski proizvod za hrvatski turizam. Izradili smo i projekt dualnog obrazovanja kao jedno od rješenja za neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada, koji je nova vlada uvrstila u svoj program. Prošlog smo tjedna s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) potpisali Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “Obnovljena baština za održivi i pametan razvoj u hiperpovezanom svijetu”, čija je ukupna vrijednost 6,25 milijuna kuna, a od čega će 4,88 milijuna kuna biti sufinancirano nepovratnim EU sredstvima u okviru natječaja Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine. Iza nas je nekoliko uspješnih gospodarskih delegacija s konkretnim rezultatima, desetci međunarodnih sajmova, u ŽK Karlovac upravo pokrećemo poduzetnički inkubator za poduzetnike početnike kao doprinos razvoju poduzetništva i povećanju konkurentnosti, čime aktivno provodimo nacionalnu Strategiju razvoja poduzetništva u RH... Realizirano u protekloj godini točka je na kojoj ćemo se dugo zadržati.

HGK je ove godine intenzivno krenuo u promociju hrvatskog gospodarstva u inozemstvu. Predvodili ste gospodarstvenike u Azerbajdžan, Ukrajinu... Jesu li ti potezi sastavni dio stavljanja Komore u funkciju gospodarske diplomacije?

- Apsolutno, taj se oblik gospodarske diplomacije pokazao iznimno učinkovitim. Smatram da sve institucije trebaju biti u službi gospodarske diplomacije i zajednički pomagati našemu gospodarstvu. HBOR, HGK, Ministarstvo vanjskih poslova, gospodarstva, turizma moraju djelovati udruženo, jer zajednički možemo puno efikasnije pomagati hrvatskim poduzetnicima. Gospodarska diplomacija mora zaživjeti u pravom smislu te riječi, a Komora će uvijek biti na raspolaganju i u službi hrvatskoga gospodarstva. Delegacije su se pokazale iznimno dobrim modelom razvoja našeg gospodarstva i povećanja izvoza. Nemate troškove odlaska na sajmove, a komore izmjenom mreža tvrtki spajaju gospodarstvenike. Primjerice, nakon Moskve posao su dogovorili GRAD EXPORT, Sardina, Kedobet, Klima oprema, Mlinar, Milla..., ugovori su vrijedni od dva do deset milijuna eura. Iluzorno je očekivati da će svaki član delegacije sklopiti posao pri svakom odlasku. Puno je tu posla i prije i nakon odlaska, ali rezultat je vidljiv i, najvažnije, mjeriv.

Kakve efekte očekujete nakon posjeta Ukrajini? Koliko hrvatski poduzetnici uopće koriste priliku koja im je otvorena ugovorom o slobodnoj trgovini te zemlje s EU, koji je na snazi od početka 2016. godine?

- Održan je gospodarski forum i brojni sastanci hrvatskih i ukrajinskih tvrtki. Vladao je izniman interes. Nakon nekih vrlo konkretnih razgovora sada čekamo rezultat. Ugovor o slobodnoj trgovini s EU pozitivno se odrazio i na nas. U prvih smo pola godine u Ukrajinu izvezli za samo dva milijuna eura manje robe nego u cijeloj 2015., kada smo izvezli 13,49 milijuna. Iste je godine uvoz bio na razini od 32,56 milijuna eura. Hrvatska je u prvih šest mjeseci ove godine smanjila deficit u robnoj razmjeni s Ukrajinom za gotovo 50 posto u odnosu prema istom promatranom razdoblju u 2015. U tom smo razdoblju izvezli robe u vrijednosti od 11,03 milijuna eura, a istovremeno smo uvezli 22,62 milijuna. Prostor za daljnji rast postoji.

HGK se zalaže za uvođenje modela dualnog obrazovanja, o čemu smo opsežno pisali u Glasu Slavonije. Kakva bi u tom modelu obrazovanja bila uloga HGK-a?

- HGK trenutno nije ovlašten u području obrazovanja, osim što su naši predstavnici članovi određenih radnih tijela i povjerenstava, u kojima često bivaju “nadglasani” kada je riječ o ključnim pitanjima za gospodarstvo. Jedno od takvih pitanja je i uvođenje toga sustava. Trenutno je jedina veza gospodarstva s obrazovnim sektorom Hrvatska obrtnička komora, koja, uza sve objektivne probleme s kojima se susretala posljednjih pet godina, najglasnije pokušava upozoriti obrazovne institucije na postojeće teškoće. Nažalost, posljednjih godina nije baš bilo sluha za ono što smo skupa s HOK-om isticali kao rješenje. HOK je razvio vrlo dobar sustav certificiranja mentora i obrta za primanje učenika na izučavanje zanata, koji HGK djelomično može iskoristiti i za obučavanje mentora i tvrtki svojih članica te za sudjelovanje u provođenju ispita za učenike dualnog obrazovanja, odnosno za izdavanje dodatne isprave o završenom dualnom obrazovanju, koja bi se izdavala uz službenu školsku svjedodžbu. Naravno, za sve je to potrebna zakonska izmjena koja bi Komoru ovlastila u području strukovnog obrazovanja, i to tako da HOK provodi certifikaciju i ispite za svoje članice obrtnike, a HGK za svoje članice tvrtke. To je uobičajena praksa većine ili gotovo svih gospodarskih komora u EU. Vlada je naš prijedlog modela dualnog obrazovanja uvrstila u svoj program, stoga očekujemo aktivnu ulogu u njegovu postavljanju i provođenju.

U kojoj je fazi izrada strategije razvoja HGK-a? Možete li nam iznijeti neke najznačajnije smjernice iz strategije?

- Nacrt strategije je gotov, ali najprije ćemo ga predstaviti Skupštini.

HGK je načelno podržao porezne reforme. Jeste li zadovoljni prvim potezima Vlade? Koje sljedeće poteze očekujete od vlade Andreja Plenkovića kako bi hrvatsko gospodarstvo bilo konkurentnije?

- Porezna reforma zasigurno će popraviti krvnu sliku hrvatskoga gospodarstva. To je pozitivno, ali je tek prvi korak. Vlada konkurentnost može podići reorganizacijom državne uprave, koja bi našim gospodarstvenicima trebala biti više pomoć, a manje policajac. Nužna je i edukacija državnih službenika, prije svega djelatnika raznih inspektorata, koji bi tvrtkama prije kažnjavanja trebali jasno objasniti gdje griješe i kako pogrešku ispraviti. Potrebno je dodatno smanjiti dug države i omogućiti poduzetnicima lakši pristup novcu kako nam se ne bi više događalo da neki naš poduzetnik gubi novac jer nema jamstva. HBOR treba dodatno aktivirati u nastavku poticanja izvoza. Potrebno je bolje provoditi zakone, ne smije se događati da se tumače na različite načine niti da se prečesto mijenjaju. To odbija i domaće i strane investitore.

Već neko vrijeme, koliko mi je poznato, postoje planovi da HGK preuzme neke javne ovlasti od trgovačkih sudova, konkretno, trgovački registar. Što bi to značilo za poduzetnike?

- To bi značajno ubrzalo proces otvaranja i zatvaranja tvrtki, a taj bi proces bio i jeftiniji nego danas. Tako bismo olakšali poslovanje poduzetnicima i pozitivno utjecali na poduzetničku klimu. Ti postupci danas se provode na sedam trgovačkih sudova u zemlji, a kada bi neke javne ovlasti preuzela Komora, otvaranje tvrtki bilo bi moguće na 20 mjesta u županijskim komorama. Naš je cilj na taj način i rasteretiti trgovačke sudove, za koje se stalno govori da su preopterećeni, tako da se sudovi bave doista sudstvom, a Komora registrom trgovačkih društava. U vrlo kratkom vremenu mogli bismo digitalizirati arhivu trgovačkih sudova. I, ponavljam, što je možda i najvažnije, omogućiti da se registracija tvrtke obavi u samo 24 sata.

Preuzimanjem tih ovlasti očito bi Komora proširila djelatnosti i povećala svoje prihode.

- U Europi postoji više takvih primjera, HGK ne bi po tome bio specifičan. Ideja našeg vodstva je postupno povećanje vlastitih prihoda, kao i financiranje iz EU fondova.