Objavljeno 28. studenog, 2016.
Zajedničko izvješće Europske komisije i OECD-a o zdravlju u Europi, “Health at a Glance: Europe 2016”, upozorava na to da se politikama usmjerenima na promicanje zdravlja i sprječavanje bolesti te učinkovitijom zdravstvenom skrbi mogu spasiti ljudski životi i uštedjeti milijarde eura u Europskoj uniji.
Prema Izvješću, očekivani životni vijek u većini država EU-a prelazi 80 godina. Međutim, takav rekordno visok očekivani životni vijek ne znači uvijek i zdrave godine života. Oko 50 milijuna stanovnika EU-a boluje od kroničnih bolesti od kojih svake godine umre više od pola milijuna ljudi radne dobi, što gospodarstva EU-a godišnje stoji oko 115 milijardi eura.
Vytenis Andriukaitis, europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane, kazao je: “Iz izvješća je vidljivo da u EU-u svake godine velik broj ljudi umire od bolesti koje bi se mogle spriječiti, a povezane su s čimbenicima rizika kao što su pušenje ili pretilost.”
Angel Gurría, glavni tajnik Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), dodao je: “Podizanjem standarda skrbi na najvišu razinu u svim državama EU-a moglo bi se spasiti još više života. Moraju se uložiti veći napori kako bi se smanjile nejednakosti u dostupnosti i kvaliteti skrbi te je nužno da europski zdravstveni sustavi budu učinkovitiji u usmjeravanju resursa u područja u kojima će njihov učinak na zdravlje biti najveći, što uključuje prevenciju.”
Zabrinjavajući su negativni trendovi pretilost među odraslima koja je porasla na 16 posto u odnosu na 11 posto u 2000. godine. Još je gore što svaki peti stanovnik Europe još uvijek puši.
Ono što zabrinjava je da zdravstvena skrb nije svima jednako dostupna. Čak 27 posto pacijenata traži pomoć u hitnoj službi zbog nedostupnosti primarne skrbi. U prosjeku 15 posto zdravstvenih troškova plaćaju izravno pacijenti, s vidljivim znatnim razlikama među državama članicama. Siromašni se Europljani u prosjeku deset puta češće nego dobrostojeći Europljani suočavaju s problemom neodgovarajuće zdravstvene skrbi zbog financijskih razloga. Zaključak je Izvješća da države članice moraju usmjeriti svoje politike na smanjenje financijskih prepreka za pristup zdravstvenoj skrbi, jačanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite te skraćivanje dugačkih lista čekanja.
Također, zdravstveni sustavi moraju biti prilagodljiviji: udjel stanovništva starijeg od 65 u EU-u povećao se s manje od 10 % u 1960. na gotovo 20 % u 2015. te se predviđa da će do 2060. porasti na gotovo 30 %. Zbog starenja stanovništva, porasta učestalosti kroničnih bolesti i proračunskih ograničenja potrebno je promijeniti način na koji se pruža zdravstvena skrb, među ostalim uspostavom sustava e-zdravlja, smanjenjem dužine bolničkog boravka boljom organizacijom usluga u primarnoj i socijalnoj skrbi te razboritijim trošenjem na farmaceutske proizvode, među ostalim potpunim iskorištavanjem mogućnosti uporabe generičkih zamjena.
Pojačati prevenciju
Na temelju Izvješća zaključeno je da zdravstveni sustavi moraju postati učinkovitiji: svake godine 550.000 ljudi radne dobi umire od bolesti koje bi se mogle spriječiti. Mogli bi se spasiti mnogi životi, u prvom redu tako da se više resursa usmjeri na strategije za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti radi suzbijanja spomenutih i drugih čimbenika rizika, te tako da se poboljša kvaliteta akutne i kronične skrbi.