Prve poteze novog ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića koji je, ističu, prvi naš ministar koji je imao hrabrosti doista stvari nazvati njihovim imenom i koji je počeo poduzimati korake da se uvozno “smeće od hrane” prestane prodavati hrvatskim građanima, jer to doista nije nešto što su oni zaslužili, pozdravljaju i proizvođači jaja.

- U Slavoniji i Hrvatskoj proizvodimo hranu vrhunske kvalitete, koje je nažalost sve manje, ali ako ministar ustraje u svojoj namjeri i pokaže se politička volja da se prekine loša praksa uvoza 'europskog smeća' i napokon počne poticati domaća proizvodnja, držim da za domaće peradarstvo, a time i poljoprivredu, još uvijek nije sve izgubljeno i da se u sljedećem razdoblju još može oporaviti i popraviti ono što je u svom mandatu u domaćoj poljoprivredi ministar Tihomir Jakovina uništio do razine pravog genocida i tragedije - komentira jedan od najvećih domaćih proizvodača jaja i vlasnik Peradarske farme “Marijančanka” d.o.o. Marijanci, Zdravko Crnčan.

Ovaj veliki zaljubljenik u svoj posao, u čijoj se tvrtki dnevno proizvede oko 30.000 jaja, ili godišnje oko 10 milijuna komada, jedan je od rijetkih domaćih proizvođača jaja koji je uspio preživjeti iznimno turbulentna vremena za njihovu branšu. No, o onom što se trenutačno događa na domaćem tržištu hrane preplavljenom uvoznim proizvodima upitne kakvoće i zdravstvene ispravnosti, ni on ne govori bez ogorčenja. Glavnog krivca za to vidi u uvozu i onima koji su omogućili i prešutno dozvoljavaju da se domaće kvalitetno i za najmanju sitnicu rigorozno kažnjava i uništava, a uvozni nam otpad ulazi na velika vrata.

- Godinama se bavim ovim poslom i znam da je jednostavno nemoguće kvalitetno jaje proizvesti ispod 60 lipa po komadu, i to je njegova realna proizvođačka cijena uz poštovanje svih propisa i mjera o držanju i ishrani nesilica, skladištenju i drugim uvjetima. Pitam se stoga kako netko onda u nekoj drugoj državi EU-a odakle se uvoze jaja, ako poštuje sve regulative EU-a kao što se to u nas mora, može proizvesti i prodati nam svježe jaje po cijeni od 15 do 20 lipa? Zajedno s transportom i maržom te zaradom uvoznika ta jaja poslije na policama naših prodavaonica završe kao jaja na akciji koja stoje 7,5 kuna za deset komada, bez oznake uvoznog proizvoda. Onda nam se javljaju salmonela i drugi neželjeni scenariji, jer nitko zapravo ne zna bez ispravne deklaracije koliko su stara ta uvozna jaja. A to je samo vrh ledenog brijega kada je u pitanju priča s nekontroliranim uvozom - priča Crnčan.

I dok sanitarne i veterinarske inspekcije kod domaćih proizvođača traže dlaku u jajetu, a između ostalog su proizvođači obvezni i na svakodnevne kontrole i izvješća o proizvodnji, za to vrijeme, tvrdi Crnčan, milijuni jaja bez oznaka i deklaracija u šleperima ulaze u zemlju i idu na prepakiravanje kako bi se mogli prodati pod domaći proizvod.

- Nije tajna da u šleperima iz uvoza oznaku i deklaraciju da su jaja za prodaju ima samo trećina jaja od onih koje inače pregleda inspekcija, dok je dvije trećine jaja ispod njih neoznačeno i njih nitko ne provjerava. A nama su problem zapravo ta, neoznačena jaja, zbog kojih brojke i statistike govore da je domaća proizvodnja jaja 'na papiru' gotovo dvostruko veća od stvarne, što je obmana, jer u Hrvatskoj je od nekadašnjih 200-tinjak, opstalo samo 40-ak peradarskih farmi gdje se godišnje proizvede oko 600 milijuna jaja - upozorava Crnčan.

Govoreći o brojkama i statistikama, Crnčan i u ovom slučaju mora primijetiti da su one i na primjeru jaja ponovno potvrda da su samo točan zbroj netočnih podataka kojima se vješto manipulira. “Službene informacije kažu da je prošle godine uvoz jaja, kojih je najveći dio iz Poljske, iznosio 115 milijuna komada, što čini kapacitet dvije-tri veće domaće peradarske farme. To je, naime, brojka uvezenih jaja koja su registrirana, no odgovorno tvrdim da je bar još 60 do 70 posto od te brojke uvezeno bez broja i da količina jaja koju Hrvatska godišnje uvozi iznosi i do 200 milijuna komada”, tvrdi Crnčan.