U Svetom Martinu na Muri održan je trodnevni 9. Međunarodni kongres "Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo" koji su organizirali Hrvatsko agronomsko društvo i Europsko udruženje sjemenara. Tom prilikom dodijeljena su priznanja "Zlatno sjeme" BC Institutu Zagreb, Poljoprivrednom institutu Osijek te Podravki Koprivnica. Svrha je kongresa jednom godišnje okupiti znanstvenike i stručnjake uz ovog područja kako bi se razmijenila dostignuća i raspravila iskustva. Kongres su pozdravili dr. sc. Josip Haramija u ime organizacijskog odbora te prof. dr. sc. Zdravko Matotan u ime znanstvenog odbora, a prisutnima se obratio i prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, koji je upozorio na težak položaj oplemenjivača i sjemenara koji su “na koljenima” te zatražio od nadležnih institucija da omoguće “fer utakmicu” i tako zaštite domaću proizvodnju.

Naime, Guberac je podsjetio kako je oplemenjivanje bilja dugotrajan proces i naveo primjer kako se deset godina stvara novi hibrid te se glasno upitao: “Tko to radi u korist štete Hrvatske? Nitko me ne može uvjeriti da su domaći kultivari inferiorni u odnosu na uvozne za koje i ne znamo što sve sadrže”, rekao je Guberac i skrenuo pozornost na hrvatske sorte soje koje su se nametnule tržištu zbog GMO free statusa i uspješnog projekta Dunav-Soja. “Inovacija je ključ uspjeha, a mi imamo uspješne oplemenjivače i znanstvenike!” kaže Guberac.

Kongres je proglasio otvorenim Zdravko Barač, pomoćnik ministra poljoprivrede, koji je tom prilikom najavio mjere, kao što je 3,5 milijuna kuna u segmentu rasadničarstva, a koje će poduzetni resorno ministarstvo u poboljšanju ove grane poljoprivredne proizvodnje.

Sa šest plenarnih izlaganja započeo je rad kongresa na kojem je tijekom tri dana u dvije sekcije održano 46 izlaganja i dva okrugla stola.

Plenarnim su izlaganjem najavljene predstojeće promjene zakonske regulative u sjemenarstvu i rasadničarstvu Hrvatske koje stupaju na snagu s prvim danom iduće godine, a vezane su uz proizvodnju, označavanje i stavljanje na tržište voćnog sadnog materijala. Vremena za prilagodbu nema baš previše. Ovaj je kongres bio i prilika da se upozori na težak položaj oplemenjivača i sjemenara, kao i rasadničara zbog nekoordiniranog zakonodavstva i prakse. Naime, zbog smanjena poticaja na sjemenarsku proizvodnju, koja je, podsjetimo, agrotehnički mnogo zahtjevnija od redovite ratarske proizvodnje i osjetljivija na klimatske promjene, došlo je i do neizbježnog pada zainteresiranosti poljoprivrednika za sjemenarskom proizvodnjom. O tome je u svom plenarnom izlaganju govorio mr. sc. Zlatko Mijić, koji je rekao kako je u posljednjih deset godina u Hrvatskoj pod stručnim nadzorom u sjemenarskoj proizvodnji bilo 46 različitih biljnih vrsta. Najveća površina zasnovanih sjemenarskih usjeva u analiziranom vremenu bila je 2008. godina, kada se poljoprivredno sjeme proizvodilo na 28.534 hektara, a najmanja 2005. godine, kada je ta površina bila neznatno manja od 18.000 hektara. Razlog je smanjenju površina pod sjemenskim usjevima, osim u promjeni politike potpora, i sjetva necertificiranog, dakle, nedorađenog i netretiranog sjemena, ali i odustajanje nekih svjetskih kompanija od sjemenske proizvodnje u Hrvatskoj.

Miloloža je u ime Hrvatske gospodarske komore upoznao prisutne s vanjskotrgovinskom razmjenom sjemena i sadnog materijala podsjetivši pri tome kako je iz godine u godinu sve veći uvoz hrane u Hrvatsku. Uvoz je u razdoblju od 2012. do 2015. godine narastao za čak 27 posto, ali, napominje Miloloža, rastao je i izvoz, i to za gotovo 20 posto, no promijenila se struktura izvoza. Najviše izvozimo, i to gotovo pola od ukupnog izvoza, žitarice, posebice kukuruz. U 2015. godine izvezeno je sjemena kukuruza u vrijednosti 14 milijuna američkih dolara. No, ipak, najviše uvozimo sjeme i sadni materijal gotovo svih poljoprivrednih kultura, i to iz Nizozemske, Italije, Njemačke... Iz vanjskotrgovinske bilance vidljivo je kako je potpuno zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednih kultura kao što je krmno bilje, suncokret, šećerna repa i krumpir te sjeme povrća, zaključio je Miloloža svoje izlaganje. Dr. sc. Krunoslav Dugalić, predsjednik Udruge rasadničara, nadovezao se na prethodno izlaganje izjavom kako se u Hrvatsku uvozi sadni materijal u vrijednosti koja se mjeri milijunima dolara, a istovremeno se bilježi pad domaće proizvodnje. Posljednjih pet godina smanjio se broj registriranih dobavljača loznih cjepova, kao i broj aktivnih rasadnika voćnih sadnica, a zamjetna je i promjena strukture proizvodnje. Naime, stanje rasadničarske proizvodnje u Hrvatskoj odraz je stanja voćarstva te se loše stanje u voćarstvu odrazilo i na pojavu negativnih trendova u rasadničarstvu, objašnjava Dugalić i dodaje kako je došlo do značajnog smanjenja površina voćnjaka u vodećim voćnim vrstama kao što su marelica i jabuka, a posebice čudi smanjenje površina pod trešnjama i višnjama koje su u Europi hit. S druge strane, rastu površine pod orasima i lijeskom.

Razloge ovakvg stanja Dugalić vidi u nestabilnoj politici potpora i poticaja, niskoj otkupnoj cijeni voća, neorganiziranosti voćara, nejasnoj strategiji razvoja s nedefiniranim ciljevima, a tu su još i nepredvidljive klimatske prilike koje dodatno otežavaju položaj voćara. Prof. dr. sc. Zdravko Matotan je na primjeru iz prakse prezentirao oplemenjivanje biljaka kao gospodarsku inovaciju naglasivši pri tome kako u Hrvatskoj nikada nije bio osobito razvijen oplemenjivačko-selekcijski rad na povrtnim kulturama. Podravka je, naime, pokrenula vlastiti oplemenjivački selekcijski program kada nije mogla naći kvalitetne sorte paprike pogodne za preradu u ajvar. Prvi rezultati tog rada zabilježeni su 1995. kada je u sortnu listu upisana sorta koja je gotovo deset godina činila okosnicu proizvodnje rog-paprike i njezinu preradu u ajvar. Time je smanjena potreba za uvozom i snižena je cijena same sirovine. Do danas su razvijene još dvije sorte rog-paprike, a sorta Podravka je na ovom kongresu dobila priznanje “Zlatno sjeme”, čime je potvrđena teza o oplemenjivanju kao temelju za gospodarski razvoj. Tijekom rada kongresa i Poljoprivredni institut u Osijeku predstavio je svoje dvije nove inovacije: sunce, novu sortu soje, te matej, novi hibrid suncokreta.