Neću dopustiti da se u Hrvatsku uvozi smeće iz drugih zemalja. Poručio je to ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić prošlog vikenda, tijekom kojeg su stizala upozorenja o povlačenjima prehrambenih proizvoda s trgovačkih polica zbog zdravstvene neispravnosti. Prvo salmonelom zaražena jaja pa piletina iz Poljske, potom njome zaraženi pureći hamburger s ružmarinom iz Italije, “povučeni” kelj i poriluk..., odmotava se klupko za zdravlje potrošača pravih “bombi” s polica i iz hladnjaka trgovina. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, lani je na salmonelu bilo pozitivno 18, a dosad u 2016. čak 67 nalaza od ukupnog broja pretraženih uzoraka hrane. Tolušić za ovaj tjedan najavljuje pojačane kontrole uvezene svinjetine, mlijeka i voća. Domaći proizvođači tih namirnica na pravom su udaru uvoza jeftine robe sumnjive kvalitete, rokova i zdravstvene ispravnosti.

Sve se to zbiva dok javnost iščekuje zakon o zaštiti od nepoštene trgovačke praske u lancu opskrbe hranom. Što uopće jesti – sada već panično pita se domaći potrošač, uglavnom ne pretjerano velike kupovne moći, zbog čega je dosad više gledao cijenu nego kvalitetu i podrijetlo proizvoda, a na što uvoznici i računaju. A zemlja smo koja je dio velikog srednjoeuropskog žitorodnog bazena, s izlazom na nezagađeno more bogato ribom, s razgranatom mrežom slatkovodnog ribnjačarstva, hvaljenim vinogradima... No uvozimo sve, čak i ono u čemu smo dostatni proizvodnjom.

- Možemo proizvesti hrane za 18 milijuna potrošača. Otvorili smo tržište prema EU i vjerojatno je od svih zemalja članica ono najotvorenije za proizvode Unije. Imamo cijeli sustav napravljen tako da pogoduje više uvozu nego prodaji domaćih roba - upozorava stručnjak za tržište hrane Stipan Bilić.

Pomalo nevjerojatno zvuči sljedeće - uvozimo filete šarana iz Vijetnama, zamrznutu ribu iz Skandinavije, vina iz Južnoafričke Republike, med, grah i češnjak iz Kine, začine iz Egipta, mlijeko iz drugih zemalja EU, a svinjetinu iz Danske i Nizozemske. Uvozimo čak i suhe šljive, i to iz SAD-a, povrće iz Španjolske, Egipta, Grčke, Italije, čak i slamu iz Mađarske. To uvozno šarenilo nabraja osječko-baranjski dožupan i stručnjak za poljoprivredu Željko Kraljičak, koji, kaže, podržava nastojanja novog ministra da se vrati povjerenje potrošača u hrvatski prehrambeni proizvod. Jer uvoz loše, za zdravlje štetne, hrane upropastio je brojne domaće prehrambene sektore, počevši od mljekarstva nadalje, ali je zato povećao broj oboljelih od raznih karcinoma.

- U takvom uvozu namirnice su se prodavale ispod cijene koštanja proizvodnje i urušile su najvažnije sektore hrvatske poljoprivrede – mesa, mlijeka, voća, čime smo smanjili vlastitu proizvodnju za potrebe vlastitog tržišta - upozorava Kraljičak.

Domaći mljekari masovno zatvaraju farme jer ne mogu raditi tako da je pola litre flaširane vode skuplje od njihove litre mlijeka, a skladište smo iz EU uvezenog mlijeka što na policama ima cijenu već od 2,79 kuna i “krasi” ga - dugotrajnost.

– Uistinu je bilo nerazborito dopuštati da se na tržištu prodaje mlijeko po 2,50 kune plus PDV, a znamo da je domaća proizvodnja minimalno 3 kune, što direktno ugrožava i primarnog proizvođača i prerađivača. Potom, tu je i uvoz mesa i mesne konfekcije sumnjive kakvoće i starosti, ako znamo da se prodaje tri puta ispod cijene koštanja hrvatskog proizvoda, a dosadašnji nositelji politika imali su potpunu informaciju i krili ju od potrošača, štiteći tako uvoznički lobi i sve koji urušavaju domaću proizvodnju, direktno šteteći hrvatskim nacionalnim interesima - kaže Kraljičak.

Upozorava na utvrđivanje skrivenih potpora koje strani proizvođač iz EU dobiva u matičnoj zemlji a da Hrvatska to ne prepoznaje, poput, primjerice, uvoza svježeg mlijeka iz Mađarske po - 1,5 kuna.

Na prekomjeran uvoz žale se i voćari. Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Željko Banjavčić kaže kako uvozimo sve voće, čak i jabuku, koje najviše imamo.

– Uvozimo je najviše iz Poljske jer je cijena najniža, a što nama nije potpuno jasno jer smo vidjeli njihove voćnjake – nisu super standardizirani. Vjerojatno zbog posebnih odnosa u ulaznim troškovima, što mi ne možemo otkriti - kaže Banjavčić i upozorava na nekvalitetu uvezenog voća.

– Uvoznicima nutritivna vrijednost tog voća nije bitna, važna im je samo cijena - dodaje Banjavčić.

Na uvoz nekvalitetne hrane godinama upozoravaju svinjogojci, koji kažu da su ministrove najave na tragu njihovih zahtjeva.

– Nismo protiv uvoza, ne možemo biti Sjeverna Koreja, no reda mora biti u onome što naš potrošač konzumira. Ne može se stavljati znak jednakosti između lokalnog, svježeg proizvoda i nekog koji naše inspekcije ne mogu kontrolirati. Dobro je ministar rekao - zašto je nešto upola jeftinije - kaže Jančo, apostrofirajući trgovačke lance pune smiješno jeftinog svinjskog mesa. No, dodaje taj đakovački svinjogojac, koji na tržnici ima i vlastitu mesnicu, kupci su već prošlog vikenda pojačano pokazali zanimanje samo za domaće meso te već dali brojne narudžbe. Očito, strah od hrane-smeća iz uvoza učinio je svoje.