Trend organiziranja državne uprave na način koji ne slijedi važeći teritorijalni - županijski ustroj, nego počiva na podjeli Hrvatske na nekoliko većih regija, sudeći prema Nacrtu prijedloga Zakona o Poreznoj upravi koji je dostavljen na mišljenje sindikatima koji djeluju u ovoj upravnoj organizaciji Ministarstva financija, više nije općeprihvaćen model ustroja državne uprave, upozorava glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Siniša Kuhar.

Tim se nacrtom, pojašnjava Kuhar, predviđa ustrojavanje područnih ureda Porezne uprave u pravilu za područje jedne županije, odnosno Grada Zagreba, čime se napušta u vrijeme Milanovićeve vlade provedeno okrupnjavanje područnih ureda na njih šest: Područni ured Zagreb, Područni ured Središnja Hrvatska, Područni ured Sjeverna Hrvatska, Područni ured Slavonija i Baranja, Područni ured Istra, Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Lika i Područni ured Dalmacija.

- Sličan regionalni ustroj 2014. godine pokušao je uvesti i tadašnji ministar uprave Arsen Bauk, čije je ministarstvo čak izradilo i nacrt konačnog prijedloga Zakona o sustavu državne uprave, kojim je bilo predviđeno ustrojavanje ureda državne uprave za područje više županija, čime je 20 ureda državne uprave u županijama trebalo zamijeniti pet ureda državne uprave za Dalmaciju, Slavoniju i Baranju, Središnju hrvatsku, Istru, Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Liku te Sjeverozapadnu Hrvatsku, ali takav prijedlog nije naišao na potporu SDP-ovih koalicijskih partnera - IDS-a i HNS-a, a izazvao je trvenja i u samom SDP-u - navodi Siniša Kuhar.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, kaže, u više je navrata upozoravao na neprihvatljivu praksu mijenjanja i napuštanja važećeg županijskog teritorijalnog ustroja kroz ustrojavanje državne uprave po načelu nekoliko većih regija, smatrajući da državni aparat treba biti usklađen s važećim teritorijalnim ustrojem.

- Ako Hrvatska u budućnosti umjesto županija uvede regije, Sindikat će podržati ustroj državne uprave koji slijedi logiku takve administrativne podjele, no dok se to ne dogodi politika ne bi trebala na ovakav način potkopavati teritorijalnu podjelu za čiju promjenu nema političke volje, snage i konsenzusa - poručuje Kuhar u ime SDLSN-a RH.

I tako tri godine nakon što je Milanovićeva vlada provela okrupnjavanje područnih ureda, aktualna vlada novim će ih zakonom ponovo razdvojiti, pa će ih od iduće godine opet biti 21, plus zagrebački Središnji ured. Što o svemu kažu ljudi s “prve linije”, pojasnio nam je jedan osječki poreznik (podaci poznati redakciji).

- Okrupnjavanjem područnih ureda na njih šest htjelo se postići to da je manje službenika u područnim uredima, a da je više poreznika u obavljanju posla. Konkretno, umjesto nekadašnjih sedam ili osam područnih ureda bio je ustrojen jedan regionalni. Dosad smo imali šest regionalnih područnih ureda, s puno manje službenika koji rade posao koji nije poreznički, kao što su obračuni plaće, nekakvi zajednički poslovi. To se radilo samo u jednom centru od spomenutih šest. Sad se vraćamo na staro, ponovno ćemo imati 21 područni ured u svakoj županiji i jedan središnji. Što to u prijevodu znači? Novo uhljebljivanje, ali ne ljudi od struke - kaže poreznik.

- U protekle tri godine iščistio se višak kadra i radilo se na tome da na posao dođu isključivo ljudi od struke, više u poreznim ispostavama nemate ljude sa srednjom stručnom spremom, nego su tu oni s višom i visokom spremom. Nastojanja su bila takva da na rukovodeća mjesta dođu ljudi s fakultetom. Vraćanjem na staro, imat ćemo puno više neporeznika, a ujedno i puno više političkih uhljeba. Mi, poreznici, to gledamo kao na nefunkcionalan potez, ovo je vraćanje na staro s puno više neporezničkog kadra - kaže naš sugovornik.

Ivica Mandić, bivši saborski zastupnik HNS-a (2011. - 2015.) i predsjednik đakovačkog ogranka, naglašava kako porezna reforma općenito neće donijeti ništa dobro jedinicama lokalne samouprave.

- Pogotovo potpomognutim područjima kao što je bio grad Đakovo. Gotovo sve jedinice lokalne samouprave u Slavoniji i Baranji i Srijemu, svih pet županija, gdje su svi građani koji su živjeli na tim područjima imali posebne uvjete i posebne beneficije kod povrata poreza. Potpomognuta područja trebaju imati na razini države, Ministarstva financija, posebnu blagajnu za poravnavanje, na ovakav način jedinice lokalne samouprave iz potpomognutih područja, ne samo Slavonije i Baranje nego i Dalmatinske zagore, Like, hrvatske Posavine, proći će jako loše - smatra Mandić.