Koliko je opstanak moguć i kojim se sve sredstvima borimo za boljitak kulture i umjetnika kao individue? Koliko prostora ostaje za potvrđivanje umjetničkog identiteta pojedinca, ali i kulturnog identiteta zemlje? Istodobno, koliko trenutačna situacija ipak razvija kreativnost umjetnika koji ne odustaju od svoje vokacije? Pitanja su na koja će nastojati odgovoriti 33. izdanje Salona mladih, koje se 10. studenoga otvara u Domu HDLU-a u Zagrebu, prema koncepciji Martine Miholić i Mije Orsag. Cilj 33. izdanja - pod nazivom “Troškovnik”, preispitivanje je modela financiranja umjetničkog rada kao i egzistencije mladih umjetnika.

Danas, u posve permisivnoj likovno-umjetničkoj praksi, doima se kao da postoje opravdanja za sve radove i kao da je istraživanje značenja prevladalo istraživanje izvedbe. Tumačenje se u današnjim kritičkim tekstovima stavlja pred samo djelo i njegove autonomne karakteristike. Smanjivanjem sredstava za financiranje kulturnih djelatnosti oštećuje se i kvaliteta umjetničke produkcije. Kultura je trenutačno najbolji primjer struke u kojoj pojedinac ne radi da bi zarađivao, već da bi mogao raditi. Umjetnička je produkcija postala slojevitija i složenija, što utječe na školovanje umjetnika i njihov položaj na tržištu rada - ističe se u najavi.

Kustosice su odlučile problematizirati kako se umjetnik može boriti za egzistenciju i žele predstaviti praktičan presjek metoda i rezultata kojima umjetnik potvrđuje svoje postojanje i djelovanje unutar sve labavije kulturno-umjetničke scene. Problem počinje već pri odabiru zvanja i upisu na akademije, a manifestira se u trenutku kada pojedinac više nije zaštićen institucijom i izlazi u realnost. Mladi se umjetnici većinom zapošljavaju na radnim mjestima neusklađenim sa strukom i razinom obrazovanja, često struku potpuno napuštaju kako bi osigurali osnovne životne uvjete. Samim tim odriču se vremena potrebnog za osobni umjetnički rast i razvitak. Posljedično, to u pitanje dovodi i kvalitetu umjetničke produkcije i čitave kulturne scene.

- Svaki puta Salon ima koncepciju, a ovogodišnja se izvrsno poklopila s mojim osobnim promišljanjima, stajalištima vezanih za umjetnost, ali i društvo u kojem djelujem. Iz toga je proizašla serija radova pod nazivom “Prolaznost”, u kojoj problematiziram kreativnost, likovnost i u konačnici umjetničko djelo u kontekstu zajednice. Ima tu mnogo problema, poput percepcije društva prema pojmu suvremene umjetnosti, umjetnika, loše reputacije odgojnih predmeta (likovna kultura, glazbena...) u školama i slično. U konačnici nas je to dovelo do toga da je interpretacija kreativnosti, umjetnosti i kulture apsolutno iskrivljena, što možemo vidjeti i po našem gradu u kojem nema sluha za umjetnost i umjetnike. Jednostavno, potencijalne ideje ne nailaze na odobravanje, što nas je i dovelo do potpunog kulturnog rasula. Stoga, performativni čin uništavanja večine starih radova nastaje kao reakcija na navedene probleme, uvjetno rečeno nastaje njihov kraj, a novim komponiranjem ujedno i početak - ističe Mario Matoković, uz Anu Petrović jedini predstavnik osječke likovne scene, čiji će diptih “Prolaznost” biti premijeno prikazan široj publici upravo na Salonu mladih. Bit će to i prvo Matokovićevo sudjelovanje na ovoj manifestaciji.

Stručni žiri odabrao je 30 umjetnica/ka, a kustosice su pozvale Vanju Babića, Mihaela Gibu, Bojana Mrđenovića, Bojana Mucka i Janka Petrovića.

U Galeriji Proširenih medija bit će otvorena izložba drugonagrađenih autora 32. salona: Frana Makeka i Maka Melchera. Grand Prix je dobio akad. slikar Mitar Matić, za što je nagrađen dvomjesečnom rezidencijom u Parizu. N.Vekić