Objavljeno 26. listopada, 2016.
KNEŽEVI VINOGRADI
Do početka iduće zime 20 obitelji iz Sokolovca i Jasenovca trebalo bi se preseliti u novu zgradu čija je gradnja nedavno počela na izlazu iz Kneževih Vinograda u smjeru Suze. Zgrada, u čiju će gradnju država uložiti približno šest milijuna kuna, niče na zemljištu na kojem je nekada bila kuća koju je Općina otkupila od vlasnika.
- Inicijativa za gradnju zgrade za pustaraše krenula je prije više od tri godine. Uspjeli smo otkupiti kuću koja je tamo bila, riješili smo imovinskopravne odnose i sada čekamo završetak gradnje - kaže načelnik općine Kneževi Vinogradi Deneš Šoja, napominjući kako će time napokon biti riješeno stambeno pitanje preostalih stanovnika dviju baranjskih pustara. Uz sve to, dodaje Šoja, otkupljena je i hektar velika površina na kojoj će budući stanari, ako to budu htjeli, moći obrađivati vrtove.
- Prema informacijama koje imamo, stanovnici Sokolovca i Jasenovca zadovoljni su razvojem situacije. Nažalost, morat će se strpjeti još jednu zimu, nakon koje će živjeti u uvjetima dostojnim 21. stoljeća - kaže.
Dodaje kako se nada da će biti riješeno još jedno pitanje koje muči kako njega, tako i nekoliko tamošnjih branitelja te članova njihovih obitelji. U vlasništvo su, naime, dobili državne stanove u kojima su živjeli, čime je država, navodno, ispunila svoju obvezu prema njima. No, nastavlja Šoja, za razliku od velikog broja drugih branitelja, u darovanim stanovima baš i ne uživaju budući da je riječ o dotrajalim i teško obnovljivim objektima, sagrađenim prije stotinjak godina.
- Ta se nepravda mora ispraviti, ali je sve skupa u nadležnosti države - naglašava Šoja.
Koliko god priča oko gradnje nove zgrade zvučala optimistično, rijetko koji bivši stanovnik baranjskih pustara može ostati ravnodušan na činjenicu da one nepovratno nestaju. Za nešto više od godinu dana, naime, s lica zemlje bit će izbrisan i posljednji trag Sokolovca, nekadašnjeg naziva Rampelföld, pustare koja je nastala spajanjem pustara Almas i Tapolca oko 1860. godine, u kojoj je 1914. godine živjelo 169 stanovnika. Imao je Sokolovac i svoj nogometni klub te sadržaje kakve nisu imala ni neka baranjska sela. Prema popisu iz 2011. godine, u njemu je živjelo 14 stanovnika. Slična je priča i oko Jasenovca (mađ. Jesseföld), od kojega također neće mnogo ostati. Ostat će pak zabilježeno kako je Jasenovac 1914. godine imao 260 stanovnika, dok ih je prije pet godina popisano 35. Stanovi će, kao i u Sokolovcu, tamo biti porušeni, ali će nekadašnja upravna zgrada biti adaptirana u svojevrsni dom za razne udruge s područja općine Kneževi Vinogradi.
Ivica GETTO
Opstaje jedino Mirkovac
Iseljavanjem stanovništva i rušenjem objekata u Sokolovcu i Jasenovcu pustare na području općine Kneževi Vinogradi ipak neće izumrijeti. I nadalje će ostati Mirkovac, u koji se nakon mirne reintegracije dio stanovništva vratio, a njihov broj otada značajnije ne opada. Mirkovac (Frigyesföld majur) naselilo je beljsko vlastelinstvo oko 1850. godine. Tridesetak godina kasnije imao je više od 400 stanovnika, početkom Prvog svjetskog rata 300-tinjak, a sukladno popisu stanovništva iz 2011. godine u Mirkovcu živi 108 ljudi.
Podgrupa industrijske arhitekture
Baranjske su pustare zapravo podgrupa industrijske arhitekture. Riječ je o naseljima precizno uređene infrastrukture, u kojima se znalo gdje tko živi i što radi. Bile su popularne u vrijeme beljskog gazdinstva, kada je u njima živjela beljska radna snaga. Raseljavanje pustara počelo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a nastavlja se u današnje vrijeme. Od brojnih je baranjskih pustara opstalo samo njih nekoliko. Slavonija ih više nema, a nešto ih je opstalo u Bačkoj. Njihovim izumiranjem gasi se baština iz 19. stoljeća…
20
obitelji napokon će izići iz starih ruševnih građevina
cijena
DRŽAVA U GRADNJU ULAŽE OKO 6 MILIJUNA KUNA