ŽUPANJA - I dvije i pol godine nakon poplava koje su poharale istočni dio županjske Posavine stradali mještani od države čekaju odgovore na ključna pitanja. Još su krajem srpnja 2014. podnijeli kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog puknuća savskog nasipa koje je prouzročilo nezapamćenu katastrofu, a Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku do danas o njoj nije odlučio. Pa čak ni to, upozorava županjski odvjetnik Dražen Štivić, koji zastupa 890 “potopljenih” mještana iz Gunje, Rajevog Sela i Račinovaca, da se spis prenese s broja “KR-DO” na broj “KN-DO”. Naime, zakonom je propisano da u roku od šest mjeseci Odvjetništvo mora odlučiti samo za kaznene prijave koje se vode u upisniku tzv. “KN-DO”, dok o kaznenim prijavama u upisniku tzv. “KR-DO” - kazneni predmeti razno, ne postoji rok.

Glasnogovornik i zamjenik ŽDO-a u Osijeku Zvonko Kuharić, na naš je upit kratko odgovorio: “Sukladno odredbi članka 206.f Zakona o kaznenom postupku, postupanje tijekom izvida je tajno”. No u tom istom članku na koji se pozvao jasno stoji i to da “tijelo koje provodi izvide može, kada to nalaže interes javnosti, o tijeku izvida izvijestiti javnost na način propisan posebnim zakonom”. Iako smo gospodinu Kuhariću napomenuli da je u konkretnom slučaju interes javnosti iznimno velik i da nekoliko tisuća poplavljenih zaslužuje da ih se nakon više od dvije godine izvijesti o tijeku izvida, odgovor nismo dobili.

- Zašto nitko nije dostavio nikakvu obavijest žrtvama poplava? Zbog čega nitko iz Državnog odvjetništva nije prema “službenoj dužnosti” pokrenuo postupak, s obzirom na smrt dvoje ljudi i činjenicu da se pretrpljena šteta mjeri milijardama kuna, a da ne govorimo o osobnim stradanjima više tisuća ljudi - upozorava Štivić.

Nejasno je i to, napominje, zašto Ustavni sud RH kojem je 890 građana podnijelo ustavnu tužbu u studenome prošle godine zbog odugovlačenja Državnog odvjetništva da donese odluku prema kaznenoj prijavi “još nije ni počelo s ustavnosudskim postupkom”. Iz Ustavnog suda RH odgovorili su nam: “U vezi predmetne ustavne tužbe podnositelja Džanković Kasima i dr., zbog nedjelotvorne istrage vezane uz pucanje savskog nasipa i poplavu u Rajevom Selu i Račinovcima, obavještavam vas da je rješavanje ovog predmeta u tijeku, ali u ovom času nije moguće procijeniti kada bi Ustavni sud mogao donijeti svoju odluku, pojasnio je glavni tajnik Ustavnog suda Teodor Antić.

Stanovnici poplavljenih sela revoltirani su i poručuju da ih začuđuje neažurnost i totalna neaktivnost Državnog odvjetništva oko definiranja “nepoznate osobe” na koju bi se kaznena prijava odnosila, te razlozima pucanja nasipa.

– Ovo namjerno odugovlačenje samo otvara prostor raznim špekulacijama i sve više podgrijava naše sumnje da se nekoga štiti i pokušava zataškati odgovornost države - uvjereni su. Nije im jasno zašto policija nije prema službenoj dužnosti pokrenula nikakav postupak izvida. Ali ni to zašto država u okviru svoje nadležnosti nije pokrenula administrativni postupak utvrđivanja odgovornosti za eventualne propuste u obrani od poplava.

- Nismo dobili nikakvu obavijest o postojanju eventualne opasnosti od poplava i načinu postupanja. Notorno je da se takav enorman porast vodostaja Save i opasnost koju može prouzročiti dotok vode iz rijeka u BiH mogao predvidjeti. Trebalo je pravovremeno poduzeti mjere i radnje u obrani od poplava, ali nije se postupilo prema Planu zaštite i spašavanja. Zašto? - pitaju se.

Ključno pitanje je, napominju, i to zašto u projektno-tehničkoj dokumentaciji za obnovu nasipa kod Račinovaca i Rajevog Sela ne postoji geomehanička podloga koja je morala biti načinjena. Jer prije izvođenja glavnog projekta radi se geotehnički elaborat analize kvalitete i homogenosti / heterogenosti tla na kojem se izvršavaju radovi na nasipu. Ako i postoji, velika je mogućnost da je elaborat lažiran, jer umjesto da sondiraju svih 67 kilometara nasipa na koliko je rađena obnova, vjerojatno su sondiranja napravljena samo na nekim dijelovima nasipa pa potom kopirana.

- Ova činjenica je jako važna, jer prema analizi koju je provelo Ministarstvo poljoprivrede, proizlazi da je došlo do hidrauličkog sloma podložnog tla tijela nasipa, odnosno da je veliki pritisak vode napravio erozivne kanale u tijelu i podlozi te je došlo do njegovog slijeganja. A da je stvarno napravljeno ispitivanje geomehaničke podloge, tada bi se utvrdio sastav tla ispod nasipa i utvrdilo bi se da je ispod sloja gline sloj pijeska koji može dovesti do proboja vode ispod nasipa i njegova loma - ustvrdio je Štivić. Pita se zašto Ministarstvo poljoprivrede nikada nije objavilo cjeloviti izvještaj Stručnog povjerenstva za izradu ekspertize proboja nasipa kod Rajevog Sela od 30. lipnja 2014.