Hrvatska je među 28 članica Europske unije na osmom mjesto prema broju pretilih ljudi (body indeks veći od 30), sa zastupljenošću u populaciji od 18,7 posto, što je iznad prosjeka EU-a od 15,9 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Sklonost debljanju u Hrvatskoj raste s godinama, pa je najviše pretilih među populacijom od 45 do 74 godine, njih 25 posto. No, povećana sklonost debljanju pokazuje se već od 35. godine, pa tako u dobnoj skupini od 35. do 44. godine života raširenost debljine iznosi 18,7 posto. Prevalencija debljine u dobi između 25. i 34. godine iznosi 8,8 posto, dok je kod mladih između 18. i 24. godine manja od 10 posto, a ti su podaci bolji nego u brojnim zemljama EU-a.

Prema spolu, u Hrvatskoj je u odnosu na druge zemlje EU-a značajnije veći broj pretilih muškaraca (20,7 posto) u odnosu na žene (16,8 posto).

Podaci pokazuju da značajnu ulogu ima stupanj obrazovanja, pa je najviše pretilih u skupni manje obrazovanih (24,9 posto), potom kod osoba sa srednjim obrazovanjem (18,9 posto), a najmanje među visokoobrazovanima (12,6 posto).

Specijalist endokrinolog Jozo Jelčić, koji se godinama bavi problemom debljine, kaže kako su ti podaci slični studiji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2003. godine, posljednjoj koja je ozbiljno istraživala prevalenciju debljine u Hrvatskoj, a pokazala je da u Hrvatskoj ima 20 posto pretilih.

"Sve to je zabrinjavajuće, jer debljina jest ozbiljan javnozdravstveni problem, uzročnik niza bolesti i urušavanja kvalitete života. To su razlozi zbog kojih se problemom debljine bavi medicina, koja treba raditi na pronalaženju učinkovitih metoda prevencije", kaže Jelčić.

Očekivano je da problem pretilosti raste u starosti, kaže Jelčić, budući da se s godinama mijenjaju prehrambene navike i metabolizam organizma.

Prema Eurostatu, najviše pretilih je na Malti (26 posto), u Latviji (21,3 posto), Mađarskoj (21,2) i Velikoj Britaniji (20 posto). Najmanje pretilih bilježe Ruminjska (9,4 posto), Italija (10,7 posto), Nizozemska (13,3), Belgija i Švedska (14 posto). H