Dragušac, goluždravka, kostričić, kostriš, ranik, starčac, sve su to druga imena ove biljke koja se od davnina koristila za liječenje čireva, upala, raznih rana, bolesti želuca, srca, jetre, mjehura i bubrega. Rabili su je najpoznatiji stari biljari kao što su Teofrast, Dioskurid i Plinije. Kao biljku Venere rado su je rabili kao univerzalni lijek koji djeluje brzo i sigurno kod svih bolesti kojima je uzrok bila toplina ili povišena temperatura, jer dobro liječi i hladi nastale bolesti. Dioskurid je liječio bol, bijes i gorčinu biljkom koja se kuhala u vinu. Staračac je dvogodišnja biljka s jakom, razgrananom stabljikom visine i do 80 cm, na kojoj su krpasti i izrezani listovi. Cvjetovi su brojne valjkaste žute glavice, korijen duguljast i vretenast, a sjemenke sitne i mnogobrojne. Cvate od travnja do studenoga. Bez mirisa je i gorkog je okusa.

Najviše voli rasti u blizini naselja, kao korov na obrađenoj zemlji. Za lijek se rabi svježe iscijeđen sok biljke. Sabire se i cijela biljka u vrijeme cvatnje te se suši na toplom i prozračnom mjestu u sjeni. Maljavi ili korozivni dijelovi biljke preporučuju se za liječenje.

Zapadna pučka medicina rabi kostričić kao antidiaroik, antiskorbut, diuretik, homeopatik, laksativ, za liječenje bolesti jetre, bolesti bubrega, čireva, krvarenja, kod nedostatka vitamina C, kod proljeva, upale i infekcije mjehura, raznih rana, zatvora ili konstipacije, za zaustavljanje krvarenja, ženskih bolesti, kao i u homeopatiji, itd.

Svježi sok iz biljke (ekstrakt - miješa se s destiliranom vodom), a rabi se za liječenje ženskih bolesti jer izaziva stezanje maternice, kao ženski tonik ili regulator - kod slučaja kad za vrijeme mjesečnice dođe do prehlade ili nazeba te se prekine ciklus, ili ako se treba obnoviti mjesečnica dugo nakon poroda, pomaže u smanjivanju bolova koji prethode mjesečnici ili za vrijeme mjesečnice, kod neurednih ili neredovitih mjesečnica,

kod bolova u malom trbuhu i križima preporučuje se uzimanje dijelova biljke koji su korozivni (gljivice).

Svježi sok djeluje i laksativno i purgativno te se rabi za pražnjenje crijeva, kao antihelmetik protiv parazita, kod raznih grčeva, kod histerije i kod kamenaca u mjehuru.

U vanjskoj uporabi prednost ima svježi sok koji možemo nanositi na razne kožne nečistoće, rane ili ranice, čireve i infekcije.

Osušene biljke rabe se u pripremi čaja za liječenje bolesti želuca i crijeva, jetre i žuči, bubrega i mjehura (izbacuje pijesak), kod epilepsije (napada). Izvana kod bolnih stanja mišića, oteklina i hematoma. Naročito je djelotvoran odvar od biljke u kojem se moče ispucali dlanovi, jer brzo smanjuje hrapavost dlanova.

Cvijet se rabi za vanjsku uporabu u liječenju rana i čireva. U obliku masti možemo ga rabiti kod liječenja hemoroida.

Korijen se rabi za liječenje otoka limfnih žlijezda. Iskopan korijen pomoću drvene alatke (ne željezne), operemo i mirišemo kod raznovrsnih glavobolja.