Dr. Milas: Jaja je odmah
trebalo povući s tržišta
Objavljeno 22. listopada, 2016.
Prije 15-ak godina i u Osijeku dogodio sličan slučaj
Vezani članci
SALMONELOZA
Ministarstvo poljoprivrede u četvrtak navečer je zbog sumnji na otrovanje hranom prouzročeno salmonelom s tržišta povuklo konzumna jaja podrijetlom iz Poljske. Ta su se jaja, koja je na hrvatsko tržište stavila Mesna industrija Braća Pivac, a prodavana su u trgovinama Kauflanda, spominjala kao mogući uzročnik salmoneloze cijele obitelji iz Bregane u kojoj je umro petogodišnji dječak.
“Prema informaciji službeno zaprimljenoj od Ministarstva zdravstva o otrovanju hranom prouzročenom salmonelom, sa sumnjom na otrovanje podrijetlom iz jaja, kao i obavijesti zaprimljenoj preko EU RASFF sustava o potencijalnoj epidemiji otrovanja salmonelom u više zemalja članica, ministar Tomislav Tolušić u dogovoru s ministrom zdravstva obavještava potrošače o opozivu konzumnih jaja podrijetlom iz Poljske”, kaže se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede. Također je navelo kako jaja dolaze iz pakirnog centra: PL 30225901 WE, subjekta u poslovanju s hranom Fermy Drobiu Wozniak Sp. z o.o., YLICE 35a, 63-900 Rawicz.
Prekasna reakcija?
Iz Mesne industrije Braća Pivac priopćili su kako su jaja povučena s tržišta i da se više ne nalaze u prodaji u Hrvatskoj. “Dosad su u Hrvatskoj obavljene višestruke i ponovljene analize na velikom broju uzoraka konzumnih jaja proizvođača čiji proizvod je povučen i sve dosad obavljene četiri analize (analiza uzoraka jaja koje su izuzeli državni inspektori na policama trgovačkog lanca, analize trgovačkog lanca te naše analize u ovlaštenom laboratoriju i analize proizvođača) pokazuju da ni u jednom od brojnih uzoraka nije izolirana salmonela”, navode iz te tvrtke. Zaključuju kako će sporna jaja biti vraćena proizvođaču ili će biti uništena te pozivaju kupce koji su “kupili ta jaja i možda ih još imaju, da ih vrate na prodajno mjesto i bit će im vraćen novac bez predočenja računa.”
Ovaj tragičan slučaj otrovanja salmonelom još jednom navodi na pitanje jesu li nadležne službe reagirale na pravi način, s obzirom na to da se otrovanje salmonelom u obitelji iz Bregane dogodilo prije gotovo dva tjedna.
Voditelj službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, prof. dr. sc. Josip Milas, prim. dr. med. specijalist epidemiologije, upitan za komentar ovog slučaja, kazao nam je kako se prije 15-ak godina i u Osijeku dogodio sličan slučaj. Naime, dijete je umrlo zbog salmonelozne sepse, a članovi obitelji i ostali dionici proslave rođendana, kaže, imali su klasičnu kliničku sliku. Salmonela je bila u krempiti koju su gotovo svi jeli te u jajima kupljenima u jednoj robnoj kući.
- Jesu li nadležne inspekcije trebale ranije djelovati? Iz svog iskustva mogu komentirati ovo pitanje jer sam tada, prije 15-ak godina, predložio privremenu obustavu prodaje jaja, što je sanitarna inspekcija i prihvatila. Čekati laboratorijsku potvrdu prisutnosti salmonele u jajima tada, a mislim i sada, nije imalo smisla zbog rizika i zbog ugrožavanja javnog zdravlja svih, a posebno onih stanovnika koji su zbog svoje “nehigijene” u riziku od zaraze - kaže dr. Milas.
No, on navodi kako se “ne smije uzročno-posljedično povezivati korištenje jaja sa salmonelom ili sumnjom na nju i razvoj obiteljske epidemije prouzročene salmonelom.” Ističe kako je unatoč sustavu kontrole nemoguće besprijekorno i u cijelosti nadzirati mikrobiološku ispravnost namirnica na tržištu.
- Stoga postoje opće higijenske mjere kao pranje ruku, toplinska obrada namirnice, higijensko zbrinjavanje otpada i slično te ih treba i primjenjivati. U osječkoj epidemiji, kao i u ovoj najnovijoj, propust je učinjen u obitelji koja je priređivala namirnice od jaja (što bi bilo da su to tzv. domaća jaja?), jer nije provodila opće poznate higijenske mjere, a to je dovelo do posljedice. Moguće da bi se slična posljedica dogodila da je osoba koja je rukovala namirnicama bila kliconoša salmonele. Prisutnost neispravnih jaja u trgovačkom lancu samo je povećala rizik od salmoneloze u onih koji ne drže dovoljno do higijenskih mjera - naglašava dr. Milas.
Stalne kontrole
Na informaciju kako su nalazi analize jaja u trgovini bili negativni na salmonelu, on kaže kako su takvi nalazi očekivani, “budući da su jaja sa salmonelama, ako ih je doista bilo i ako su prodana stradaloj obitelji, već potrošena” te da negativan nalaz “ne znači da salmoneloznih jaja nije bilo u tom lancu ili drugdje.”
- Pitanje je kako to da su se salmonelozna jaja pojavila u trgovačkom lancu. Odgovor na to se može pronaći u pregledu dokumentacije o podrijetlu, nadzoru, prijevozu i distribuciji jaja. Je li itko od nadležnih službi pregledao pošiljku, napravio mikrobiološku analizu (ako je trebala biti napravljena) prema pravilima, koji je laboratorij radio analizu i slično, a sve radi dobivanja uvida u kvalitetu sustava nadzora kvalitete namirnica - zaključuje dr. Milas.
Prof. dr. sc. Boris Antunović, znanstveni savjetnik u području sigurnosti hrane i javnog zdravstva s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, naglasio je za naš list kako je pojava salmonele u jajima na farmama peradi “tvrdokorna te da se metode za njezino iskorjenjivanje, uključujući tu i cijepljenje, nisu pokazale osobito djelotvornima.” Uspjehom se, kaže, smatra i smanjenje njezine učestalosti na farmama za deset posto godišnje, što se provodi u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Zato zakon propisuje konstantne kontrole na prisutnost salmonela u jatima konzumnih nesilica, kako bi se smanjila vjerojatnost da jaja sa salmonelom dođu na tržište.
Igor MIKULIĆ
SVE SE VRTI OKO NOVCA
Na pitanje koliko je siguran sustav nadzora hrane u Hrvatskoj prof. dr. sc. Josip Milas kaže kako ne zna “točan odgovor”. “Kako se sve vrti oko novca, za primjer se može uzeti da neke zemlje EU-a troše na sustav nadzora 10 - 20 puta više novca nego što se troši u Hrvatskoj. Iz svakodnevnog života znamo kako funkcioniraju pojedini sustavi u Hrvatskoj, pa vjerujem da po istom načelu funkcionira i sustav kontrole namirnica”, kaže dr. Milas.
ODGOVORNOST S PROIZVOĐAČA PREBAČENA NA POTROŠAČE
Prof. Boris Antunović ističe kako su različiti pristupi problemu salmonele u pojedinim zemljama. “Zanimljiv je primjer američkih vlasti, koje su odustale od cijepljenja peradi i pokušale doskočiti problemu salmonele u jajima na način da su uvele obveznu oznaku na kutiji jaja sa sigurnosnim instrukcijama. Na neki način, tako su odgovornost s proizvođača prebacili na potrošače, jer se pokazalo da oni temeljitim kuhanjem jajeta mogu puno više učiniti u suzbijanju salmonele od farmera. Potrošače se u SAD-u na pakiranju upozorava da jaja mogu izazvati bolesti preko bakterija koje se mogu nalaziti u njima. Također, u svrhu izbjegavanja zaraze preko jaja, upućuje se na potrebu držanja jaja u hladnjaku, kuhanja dok žumance ne postane tvrdo te temeljitog kuhanja jela u koja bi se dodavala jaja. Podaci praćenja bolesti u ljudi pokazuju kako u SAD-u ima sedam puta manje slučajeva salmoneloze kod ljudi dobivene preko jaja nego u EU-u. Odnedavno tamo su uvedene i posebne preventivne mjere na farmama peradi koje bi trebale smanjiti učestalost salmoneloze kod ljudi preko jaja za daljnjih 60 posto. Dakle, borba protiv salmonele u jajima u svijetu je konstantna, a za to vrijeme nama koji volimo jesti jaja na oko sigurnije je da zaboravimo taj način pripreme i da jaja dobro termički obradimo”, kaže prof. Antunović.
tvrdokorna
METODE ISKORJENJIVANJA SALMONELE NISU OSOBITO DJELOTVORNE