Nakon stalnoga rasta socijalnih nejednakosti u Hrvatskoj u posljednja tri desetljeća, zahvaljujući provedbi socijalnih politika one su se počele blago smanjivati, pokazuju rezultati istraživanja “Geometar jednakosti”, koje je proveo Centar za mirovne studije u sklopu programa Ekonomsko-socijalna pravednost.

- Podaci prije i nakon socijalnih transfera, a u njih smo uključili i mirovine, pokazuju golemu razliku, što znači da bi Hrvatska, da nema socijalnih politika, bila na razini najgorih svjetskih primjera u Južnoj Americi. Podaci o stopi rizika od siromaštva prije i nakon socijalnih transfera pokazuju da bi bez njih u Hrvatskoj ona premašivala 40 posto, a s njima iznosi nešto ispod 20 posto, što je nešto više od prosjeka Europske unije - kazala je Maja Pleić iz CMS-a.

Istaknula je da su posebno velike razlike uočene po dobi, pri čemu su stariji od 65 godina izuzetno ugrožena skupina, te bi, da nema socijalnih transfera, više od 80 posto te populacije živjelo u siromaštvu. Kao primjer navela je podatak da, ovisno o osnovi za mirovinu, prosječne mirovine kao postotak netoplaće iznose 40 posto, invalidske mirovine 29 posto, a one braniteljske dosežu 88 posto prosječnog dohotka. Tako je, u apsolutnom iznosu, u 2015. prosječna braniteljska mirovina iznosila gotovo pet tisuća kuna, a ona invalidska 1800 kuna, upozorila je Pleić, istaknuvši kako ti podaci nisu poziv da se smanje mirovine braniteljima, nego upozorenje da se s mirovinama u Hrvatskoj ne može normalno živjeti.

Također je istaknula kako je potrebno razbiti mitove da Hrvatska troši puno na socijalna davanja, jer podaci pokazuju da smo među zemljama koje najmanje izdvajaju u te svrhe, kao što smo i u slučaju poreza na rad u odnosu prema EU jedna od zemalja s nižim stopama.

- Danas, kada smo dosegnuli prosjek EU-a po ekonomskoj nejednakosti, to nam ne treba biti sedativ, nego poticaj da se fokusiramo na strukturalne investicije u obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj kako bismo poticali dugoročni razvoj prosperitetne Hrvatske - poručila je.

Među brojnim zanimljivim podacima iz istraživanja vrijedi spomenuti, primjerice, da stopa siromaštva djece predškolske dobi kod roditelja s osnovnoškolskim obrazovanjem iznosi 59 posto, sa srednjoškolskim 20 posto, a kod onih s visokim obrazovanjem samo dva posto.

Zanimljiv je i podatak o obuhvatu djece predškolske dobi uslugama jaslica, vrtića i predškole. On je najniži u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji, a najviši obuhvat imaju: Grad Zagreb, Istarska županija, Zagrebačka, Dubrovačko–neretvanska te Primorsko–goranska županija. Raspon između najnižeg i najvišeg obuhvata je od 6 % u Virovitičko-podravskoj do 39 % u Gradu Zagrebu.