Objavljeno 22. listopada, 2016.
Vezani članci
POČETKOM STUDENOGA
Srpske vlasti našle su se u ozbiljnom problemu koji se svakako tiče i budućih odnosa s Hrvatskom. Susjedna se zemlja, naime, više nego ikada prije našla ni na nebu ni na zemlji u odnosima s Rusijom i EU-om.
S jedne strane Rusi sve snažnije pritišću državni vrh Srbije da jasno odredi svoju vanjsku politiku i šalju signale da će ekonomska suradnja biti dovedena u pitanje zbog eurointegracije, a s druge strane Bruxelles sve otvorenije zahtijeva da uvođenjem sankcija Rusiji Srbija dokaže da je za ulazak u EU.
Rusku prijetnju prvi put je ovoga tjedna javno izrekao veleposlanik Rusije u Srbiji Aleksandar Čepurin, poručujući da će ulaskom Srbije u EU bilateralne poslovne veze Srbije i Rusije pretrpjeti znatne promjene.
- Trebalo bi započeti dijalog o smanjenju negativnih posljedica europskih integracija Beograda za Rusiju i Srbiju. Ne bismo htjeli da naše bilateralne poslovne veze stradaju prilikom pristupanja Srbije EU, a promjene će se odraziti prije svega na režim slobodne trgovine - rekao je Čepurin.
Upozorio je i da će se Srbija nakon pristupanja EU morati pridružiti jedinstvenom vanjskopolitičkom stavu Bruxellesa sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze. “Koliko će se čuti glas Beograda prilikom formiranja vanjske politike EU-a, vidjet ćemo. Danas tamo dirigiraju male, ali vrlo agresivne zemlje čiji je stav daleko od stava Srbije”, kazao je Čepurin.
Da su odnosi Beograda i Moskve poljuljani, dokaz je i odlaganje posjeta premijera Rusije Dmitrija Medvedeva, i to nakon što je vojska Srbije odbila zajedno s ruskom armijom sudjelovati u humanitarnim operacijama u Siriji.
Sve snažniji pritisak stiže i iz EU-a.
- Poglavlje 31 u okviru pristupnih pregovora predviđa da se svaka zemlja koja želi postati članica mora, korak po korak, harmonizirati u vanjskoj i sigurnosnoj politici s EU-om. Srbija je do sada imala visok stupanj harmonizacije s politikom EU-a. Posebno bih pohvalio srpske doprinose u vojnim misijama EU-a. Ipak, Rusija je aneksijom Krima prekršila međunarodno pravo, na što je EU imala odgovor, ali se Srbija nije pridružila mehanizmu sankcija - upozorio je izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju David McAllister. Istodobno je šefica europske diplomacije Federica Mogherini jasno dala do znanja da će Srbija morati uskladiti vanjsku politiku s Bruxellesom i uvesti sankcije Rusiji.
Eduard SOUDIL
Jadranka Joksimović
srbijanska ministrica za EU
s danom stupanja u članstvo EU-a morat ćemo biti usklađeni
“Obveza je da s danom stupanja u članstvo EU-a budemo potpuno usklađeni sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije. Do tada, zemlja kandidat može iz svojih ekonomskih i drugih razloga imati nešto drukčiju poziciju, i to je naš slučaj. Mislim da smo više puta objašnjavali našu poziciju i da je ona jasna i da ima političke i ekonomske razumljive razloge. Naravno, zajednička vanjska i sigurnosna politika ne odnosi se samo na sankcije Rusiji, nego i na sudjelovanje u civilnim i vojnim misijama gdje se Srbija znatno pridružuje, kao i međunarodnim rezolucijama”.