Ekonomija
CRNO TRŽIŠTE ŽITARICAMA I ULJARICAMA U RH

Stotine milijuna kuna
uroda nestaju bez traga
Objavljeno 22. listopada, 2016.
Veliki je novac tu u igri, jer na hranu i sirovine nema smanjene stope PDV-a

U Hrvatskoj djeluje vrlo aktivno i moćno crno tržište žitaricama i uljaricama kojim se država i porezni obveznici varaju na porezu. Krivotovrenim papirima, fiktivnoj dokumentaciji i drugim malverzacijama, otkupljenom urodu gubi se svaki trag i ne može se pratiti njegov put, a u pozadini je golem oprani novac, stotine milijuna kuna. Poruka je to u tu problematiku dobro upućenog autora anonimnog pisma koje je stiglo u našu redakciju, a navodi kako na takav način do žitarica dolazi više tvrtki s područja Vukovarsko-srijemske županije, nazivajući ih - kradljivcima PDV-a, a koji ratarima robu isplaćuju u gotovini, “na ruke”, bez računa, poreza…

Naš izvor tvrdi da je njihove malverzacije na crnom tržištu žitarica prijavio i PU vukovarsko-srijemskoj u kojoj su nam jučer potvrdili da su od Državnog odvjetništva dobili nalog za provođenje izvida.

Pogled prema pojedinim selima i na čak tri piste za otkup uroda u jednoj takvoj nevelikoj sredini u spomenutom području, upućuje na to da je tu posrijedi unosan bizinis…

- Takvom pljačkom u igri su stotine milijuna kuna. Nevjerojatno je da sam u nekoliko navrata pisanim putem ukazao na porezne prijevare poreznim institucijama, a da nitko ne reagira. Dobar dio njenih aktera nazivaju se domoljubima, a kradu vlastitu državu, a ironično je da baš porezni obveznici jednim dijelom i izdvajaju za poticaje u poljoprivredi, a tamošnji dio društava krade državu. Prilikom otkupa žitarica i uljarica, a koju obavljaju ta trgovačka društva, dolazi do niza nepravilnosti i kršenja zakona - kod otkupa na licu mjesta vrše isplatu u gotovini, otkupljuju žitarice od proizvođača u sustavu PDV-a te krivotvore dokumente u svom knjigovodstvu gdje navode druge osobe da su predale urod - navodi naš izvor.

Pranje novca

Detaljno opisuje način prijevare: - Te tvrtke su i organizatori, ugovaratelji ratarske proizvodnje, posao je dobro smišljen pa iziskuje pozornost pri kontroli, jer se mora pratiti koliko su izdali/prodali pojedinog repromaterijala i podudara li se s ulaznim računima. Te tvrtke rade fiktivne ugovore o zakupu zemlje, virtualne, kako bi imali razduženje repromaterijala, a zapravo tu robu prodaju za gotovinu, koristeći pretporez, na tržištu stvaraju golem nered, prodaju robu ispod nabavnih cijena i tako dolaze do goleme svote gotovinskog novca koji koriste u žetvi pa u njoj otkupljuju žitarice na crno, prikazujući goleme prinose po hektaru, ne izdaju račune, rade mimo svih kodeksa. U pravilu oni robu plaćaju iznad tržne cijene i tako otkupljenu robu fakturiraju po nižoj cijeni velikim tvrtkama koje izvoze. Tako su oprali i legalizirali golem novac, uzeli su PDV od RH, opisuje tijek robe i novca na crnom tržištu žitaricama naš izvor.

– Crno tržište žitarica itekako postoji. Veliki je novac tu u igri, jer na hranu i sirovine nema smanjene stope PDV-a i pojedinci gledaju kako to izbjeći - tvrdi direktorica Žitozajednice Nada Barišić. Sličan je primjer, kao što su navedeni u “anonimki”, Žitozajednica (ŽZ) prijavila kao udruga 2014. Poreznoj upravi no, kaže Barišić, bez odgovora.

Besparica u poljoprivredi

Dvije manje osječke tvrtke sudjelovale su tada u utaji poreza na brašno iz Mađarske, što je ŽZ prijavio, a o slučaju je dojavio član te udruge.

– Naveli smo u prijavi i način kako funkcionira crno tržište žitaricama a odgovor nismo dobili, kaže Barišić.

Na crnom tržištu gube i proizvođači koji pristaju na prodaju uroda bez računa. Žmire na to, a alibi im je besparica u poljoprivredi. – Na novac se zna čekati i po šest mjeseci - kaže predsjednik HPK Matija Brlošić.

– Ja radim isključivo “na bijelo”, kao i mnogi drugi. A, zašto neki ratar svjesno pristaje da ga se plati bez računa, na ruke? Odgovorit ću protupitanjem – Zašto dio ugostitelja ne izdaje račune?! Da se poticaji plaćaju po kilogramu, možda bismo onda svi prodavali urod “na bijelo”, no, očito, to nekome nije u interesu - kaže ratar Mario Ptajac, koji je u sustavu PDV-a i, kaže, mnogo novca ostavi državi.

- Vjerojatno da crno tržiše postoji i tome treba stati na kraj, a postoji zbog više razloga – i porezne politike i vještih manipulatora što na takav način zarađuju. Kod porezne politike, primjerice, seljak da bi izbjegao plaćanje najveće stope poreza pokušava urod prodati bez računa, iako on gubi u svojoj bilanci kada će mu za neke veće financijske investicije trebati neki veći iznos, da bude likvidan za neke kreditne aranžmane, a s druge strane, u njegovim papirima prikazan je mali promet da bi ušao u to - upozorava Brlošić.

Iz Porezne uprave su naveli da poduzimaju mjere iz svoje nadležnosti i da se pozivaju na institut porezne tajne prema Općem poreznom zakonu (OPZ).

Suzana ŽUPAN
Godišnje se ukrade trećina uroda

- Nevjerojatno je kako nitko od poreznih stručnjaka ne može sve ovo zbrojiti, jer ovo se događa godinama. Proizvođači, ratari, prodaju na stotine tisuća tona žitarica na crno, a ne vidite bilance na kraju godine. Stalno u agraru imamo urode ispod svake normalne razine, i to nitko ne vidi. Svake godine minimalno se ukrade trećina uroda. A s druge strane, nekoliko tvrtki s navedenog područja potiču ovu rabotu i omogućavaju i dodatnu krađu PDV-a na repromaterijalu. Ove tvrtke imaju svoje ljude na terenu koji rade za njih. Razlog je jasan - da se ne izlažu kaznenom progonu - upozorava naš izvor. – To je čisti posao za Poreznu, mehanizme za to ima. Povlači to i pitanje neučinkovitosti inspekcijskih službi - kaže Nada Barišić i podsjeća na potrebu vraćanja Državnog inspektorata.

Miroslav Kovač

tajnik udruge Život

Važno je raditi na gospodarskom ozdravljenju sela i tržišta

U katastrofalnoj situaciji u kakvoj se selo našlo poneki možda potraže i takve izlaze, što je, naravno, žalosno i za osudu, ali i pokazuje koliko je važno raditi na gospodarskom ozdravljenju sela i tržišta uopće. Pod boljim uvjetima seljaka se ne bi upravo guralo da osigura preživljavanje nedopuštenim radnjama. Bavarsko-austrijski model može nam poslužiti kao dobar primjer kako se upravo dalekosežnim pojednostavnjenjima poreznog sustava i poreznim olakšicama na selu stvara prostor dobrog življenja i visoke proizvodnosti u korist cijelog društva.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana