Za početak nešto o samoj organizaciji. Naime, Mreža mladih Hrvatske (MMH) savez je 66 nevladinih udruga mladih i za mlade koji u Republici Hrvatskoj djeluje kao nacionalna krovna organizacija mladih (eng. National Youth Council) i članica je Europskog foruma mladih.

Kako stoji na njihovu portalu, MMH je savez udruga mladih i za mlade koji osnažuje mlade za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu te pridonosi razvoju kvalitetnih politika za mlade i civilnog društva. U svom radu zastupa članice i teži djelovati u interesu svih mladih umrežavanjem, zagovaranjem, informiranjem, neformalnim obrazovanjem i istraživanjem, zauzimajući se za suradnju s tijelima javne vlasti, odgojno-obrazovnim i znanstvenim institucijama, akterima civilnog društva i medijima.

MMH organizira brojne akcije, a jedna od takvih trebala se održati prošle subote.

Što je bilo s akcijom Marš mladih za radnička prava, koja se trebala održati, ali je otkazana?

- Marš mladih, koji se trebao dogoditi u subotu, 15. listopada, nažalost, odlučili smo odgoditi zbog vrlo lošeg vremena koje se poklopilo s predviđenim programom. Procijenili smo da u takvim okolnostima ne bismo mogli postići željene ciljeve. Naime, osim protestne marš je trebao imati i edukativno-informativnu svrhu, koja je trebala biti ostvarena u interakciji sindikata, udruga i građana u sklopu programa planiranog na Zrinjevcu. Željeli smo iskoristiti tu jedinstvenu priliku da građane, naročito one mlade, upoznamo s njihovim radničkim pravima i načinima kako ih različitim oblicima organiziranja i mobilizacije ostvariti. Po pljusku kakav se spustio na Zagreb u tom trenutku tu svrhu ne bismo mogli ostvariti, niti bi radnička prava mladih, tema zbog koje smo cijelu stvar pokrenuli, dobila željenu vidljivost.

To je bila teška odluka za sve članove malog organizacijskog tima, regrutiranog iz redova 50-ak podržavajućih udruga, sindikata i neformalnih inicijativa. U organizaciju smo uložili puno vremena i volonterskog angažmana, pripremajući marš s apsolutnim minimumom financijskih i materijalnih resursa, pa nam je to više žao zbog tog nepovoljnog ishoda. Posebno nam je bilo žao zbog ljudi koji nisu iz Zagreba a doputovali su na marš. Nadali smo se do posljednjeg časa da će se vrijeme bar malo poboljšati te da ćemo marš uspjeti odraditi na zadovoljavajući način. To se, očito, pokazalo lošom procjenom.

No sve to nas nije obeshrabrilo, nego smo odmah u nedjelju počeli planiranje novih aktivnosti, za koje se šalimo da će ovaj put biti “nepropusne”. Uskoro ćemo podijeliti više informacija o njihovu sadržaju, kao i tome kako se oni koje tema radničkih prava mladih zanima mogu uključiti.

Hoće li se Marš mladih nastaviti i obuhvatiti i druge gradove u Hrvatskoj?

- Kao što se može zaključiti iz prethodnog odgovora, organizacija ovakvih akcija nije lagan posao, posebno uz minimalne resurse kojima raspolažemo. Zasad smo usredotočeni na to da u sljedećih mjesec dana organiziramo novu aktivnost u Zagrebu, obilato se koristeći naučenim lekcijama. Ako se pojave slične inicijative u drugim gradovima, svakako su slobodne stupiti u kontakt s nama - rado ćemo pomoći koliko budemo mogli.

Što zapravo ta akcija znači, što njome kanite postići i može li ona, tako zamišljena, biti učinkovitija kako bi se problemi mladih o kojima vodite računa konačno počeli rješavati?

- Ideja je iznijeti konkretne prijedloge što se može učiniti odmah u područjima poput studentskog i učeničkog rada, suzbijanja diskriminacije na tržištu rada te poboljšanju mjera aktivne politike zapošljavanja. Želimo poslati jasnu poruku da se puno toga može učiniti u kratkom roku, samo uz malo dobre političke volje. Istovremeno ovaj marš vidimo kao početak širih i dugotrajnijih procesa. Borba za radnička prava uvijek je bila temeljena na organizaciji i mobilizaciji. Ovime počinjemo stvarati bazu takve organizacije i mobilizacije, u koju skupa s ostalim partnerima planiramo kontinuirano ulagati. Zato, uz prosvjedni aspekt, toliko inzistiramo na tom edukativno-informativnom. Stvar se ne iscrpljuje u iščekivanju prosvjedne aktivnosti koju netko drugi organizira, akcije na kojoj se mladi ljudi dobro izviču i nastave po starom - šutke trpjeti nepravde s kojima se svakodnevno susreću. Želimo ih uputiti kako se mogu boriti za svoja radnička prava svakog dana, tko ih u tim procesima može podržati te kako.

Koje su još akcije iza kojih stoji Mreža mladih Hrvatske, one koje su se trebale održati u Zagrebu, ali i one koje se planiraju do kraja ove i iduće godine, što samostalno što zajedno s drugima?

- Možda je lakše od nabrajanja svih nadolazećih aktivnosti objasniti kako MMH funkcionira. Naš rad u pravilu obuhvaća tri komponente. Jedna je istraživačko-analitička, gdje samostalno ili sa suradnicima pokušavamo bolje razumjeti pojedine probleme i predlagati rješenja. Primjeri takvog pristupa su, primjerice, kvartalni osvrt na provedbu stručnog ospoboljavanja bez zasnivanja radnog odnosa ili istraživanje o provedbi odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo. Druga komponenta je djelovanje prema i u suradnji s institucijama, što se odvija kroz direktne sastanke, sudjelovanje u javnim aktivnositma ili uključivanje u brojna radna tijela i radne skupine (vidjeti: Članstvo MMH u vanjskim tijelima, na web-stranici Mreže mladih Hrvatske). Konačno, treća i mnogima od nas najdrža komponenta je aktivistička. Primjerice, aktivno smo sudjelovali u aktivnostima inicijative “Hrvatska može bolje”, inicijative “Za snažno civilno društvo”, a nerijetko organiziramo i manje javne aktivnosti, poput obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma.

Na portalu MMH vidimo da imate nekoliko programa, poput programa Politika za mlade, programa Prava mladih, programa Rad s mladima itd. Teorijski sve to naravno zvuči vrlo dobro, no što je s rezultatima, s praktičnim učincima tih vaših programa?

- O tome što postižemo našim radom, ali i gdje primjećujemo manjak rezultata, naše članice i javnost u pravilu izvještavamo vrlo detaljnim godišnjim izvještajima, dostupnima u Godišnjim izvještajima (vidjeti web-stranicu MMH-a). Tako da je možda bolje prepustiti čitateljima da donose zaključke na temelju dokumenata koji su upravo namijenjeni da predstave naš rad, što je svakako puno objektivnije od paušalnog osvrta. No iz našeg iskustva jednako kao i opipljivi planirani učinci samih programa važni su oni neplanirani, koji se obično materijaliziraju u obliku ljudi koji sudjeluju ili su sudjelovali u radu MMH-a na ovaj ili onaj način. Mnogi od njih danas su nositelji pozitivnih promjena u civilnom društvu, poslovnom svijetu, znanosti, a ponekad i u politici. Oni nam često daju podršku da ustrajemo u lošim danima, onda kad ne vidimo rezultate našeg djelovanja te se zajednički vesele organizacijskim uspjesima. Kad bi svi mladi u Hrvatskoj imali takvu potporu, ovo bi bilo puno sretnije i pravednije društvo.