Već tri desetljeća Hrvatsku ubrajamo u nisko natalitetne zemlje, čija je stopa rađanja oko 9 na 1000 stanovnika. Ratne 1991. godine broj živorođenih bio je 51.829, a broj umrlih 54.832, dakle bili smo u minusu za 3003 osobe. Deset godina kasnije, 2001. godine, razlika između broja rođenih i umrlih bila je minus 8559, a već godinu dana kasnije prešli smo i psihološku granicu od deset tisuća umrlih više od rođenih (10.475). Još jednu godinu kasnije kada je brojka dosegnula čak -12.907 umrlih više nego rođenih svi su mislili da gore od toga ne može, posebice jer se u godinama koje su slijedile natalitetni minus Hrvatske kretao između devet i jedanaest tisuća godišnje. No, prema podacima koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2015. godini dosegnulo je 16.702, naravno s negativnim predznakom, a identičan trend očekuje se i u 2016. godini.

- U svim županijama zabilježen je negativan prirodni prirast, a u apsolutnom iznosu bio je najveći u Osječko-baranjskoj županiji (-1557). Slijede: Primorsko-goranska (-1440), Sisačko-moslavačka (-1348), Karlovačka (-1075) i Splitsko-dalmatinska županija (-1042), ističu u HZJZ-u. Najniži natalitet u Uniji imaju Italija (8), Portugal (8,3) i Grčka (8,5), a najviši Irska (14,2), Francuska (12) i Ujedinjeno Kraljevstvo (11,9). Od drugih europskih zemalja prednjače Kosovo (17,4) i Turska (16,9). Prema podacima Eurostata, očekivano trajanje života za oba spola u Hrvatskoj je 77,9 godina (za muškarce 74,7 godina, a za žene 81 godinu). Prosjek očekivanog trajanja života za EU-28 je za muškarce 78,1 godinu, a za žene 83,6 godina. E.S.