Porezna reforma, naglasak na ulaganje u generatore rasta među kojima je i poljoprivreda, povećanje učinkovitosti i povezanosti institucija, stabilnost javnih financija i smanjivanje udjela duga u BDP-u te nastavak obrazovne reforme među osnovnim su stupovima za razvoj poduzetništva premijera Andreja Plenkovića i njegove vlade.

Luka Brkić, profesor međunarodne političke ekonomije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, kaže da je to utemeljen i važan popis, ali ga još uvijek više doživljava predizbornim, zato što to, kaže, nisu politike nego ciljevi.

- Ako gledate smislenost i važnost tako postavljenih stupova, smjernica ili ciljeva, onda tu uistinu čovjek, ako ne želi cjepidlačiti, ne može reći ni jednu ozbiljniju primjedbu. Održivost rasta, porezna reforma, inkluzivnost, okretanje poljoprivredi. Sve su to stvari koje ne možete ozbiljnije kritizirati. Međutim, ostaje da vidimo kako ćemo to realizirati i doći do tih ciljeva. Hoćemo li uspjeti napraviti reformu poljoprivredne politike koja će omogućiti u nekom vremenu, u perspektivi 10, 15 godina, a ne za godinu ili dvije, da će atraktivnije biti živjeti u uređenim seoskim sredinama nego u gradu ili prigradskim naseljima, kao što je to negdje u razvijenom svijetu - kaže Brkić, dodajući kako ono što bi se generalno mogli izvući kao potencijalna slabost jest to što ne vidimo hodogram aktivnosti, dnevni red reformskih poteza.

- Ovako široka fronta, od poljoprivrede do znanosti, samo znači da ne možete napraviti praktički ništa. Ne možete “voditi rat” tako široko. Mora se razdvojiti ono što se može riješiti u kratkom roku od onoga što će zahtijevati srednji ili duži rok za realizaciju. Jer su tu pristup, ali i politike, drugačiji - rekao nam je Luka Brkić.

- U cjelini, rekao bih da je smjer dobar, a ostaje pitanje dinamike i tih provedbenih politika - smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.

- To je općenito napisano i kao takvo je prihvatljivo. Dakle, nemamo apsolutno ništa protiv osnovnih teza. Nedostaju ideje o konkretnim politikama, kako će se do tih ciljeva doći. To će se morati vidjeti idućih mjeseci. Već pri izradi proračuna vidjet ćemo smjer, ide li to prema tome ili ne. Ono što je sigurno, poduzetništvo se mora jačati, a smanjivati udjel države u kreiranju nacionalnog dohotka. Ako to Vlada bude provela fiskalnom konsolidacijom i formiranjem dodatnih fondova, bez obzira na to bilo to u vidu snižavanja poreza na dobit ili nekih drugih mjera poticanja poduzetništva, to će biti jasan signal da ozbiljno misli - kaže Novotny.

Kada je riječ o poljoprivredi, ističe kako tu sigurno postoji potencijal, ali i slijedi vrlo ozbiljna rasprava o smjeru razvoja poljoprivrede jer oko toga, kaže, ima različitih ideja u akademskoj zajednici koja se bavi poljoprivrednim politikama.

- Tu ideje variraju, od one da se razvoj poljoprivrede i prerađivačke industrije temelji na OPG-ima do ideje koja je zastupljena i na osječkom sveučilištu, da se razvijaju krupni poduzetnici, kao što su Žito i Agrokor. U tom rasponu ideja treba naći balans. Mislim da nisu ni OPG-i jedini mogući pokretač, ali ni veliki “kombinati”. Tu postoji velik problem vezan uz radnu snagu. Recimo, velike firme su skloniji tehnologiji i zamjeni radne snage i ručnoga rada tehonološkim rješenjima i onda upadaju u problem da proizvode ono što zapravo ne mogu prodati. To su prosječno kvalitetni prehrambeno-prerađivački proizvodi. I onda nisu konkurentni - zaključuje Novotny.