Poražavajući je i podatak da je u Hrvatskoj tek 1,4 - 1,5 djece po majci. Takav demografski slom mnogu nazivaju bijelom kugom.

– To i ne treba čuditi. Iz iskustva kolegica znam da im je s troje djece nemoguće voditi kvalitetan poslovni život, a kamoli razvijati karijeru. Poslodavac ih u tome guši, a netko, država, zakoni, to mu je omogućio - kaže mlada Đakovčanka Maja Davidović.

Prosječna starost hrvatskih građana je 42,6 godina i pripadamo među najstarije nacije u Europi. U samo 10 godina, između dva popisa stanovništva, od 2001. do 2011. manje nas je za 152.571, pa u Hrvatskoj sada ima 4,284.889 stanovnika.

Dakako, za demografe je uključenost obitelji u novo Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, na čije je čelo imenovana Nada Murganić, sasvim razumljivo. Prirodno je da demografska politika i briga o obitelji te mladima na kojima počiva budućnost jedne nacije i zemlje idu ruku pod ruku, no potonje, socijalna skrb, moglo bi, kažu, zbunjivati bude li se demografska obnova tumačila kao socijalna kategorija.

– Osnutak Ministarstva demografije svakako ohrabruje, demografija i obitelj se nadopunjuju. No, ono što je do kraja nejasno jest činjenica da je tu ‘upletena’ i socijalna skrb pa bi nespretno bilo, s obzirom na to da ta skrb ima svoje dimenzije, povezivati demografski razvoj, osmišljavanje demografske obnove, populacijske politike na način da bude dio socijalne politike - kaže demograf Dražen Živić.

Stoga njega i kolege zanima čemu će se davati prioritet – socijalnoj politici, pa će se kroz nju povlačiti određene mjere demografske politike, ili će naglasak biti na demografskoj obnovi. Demografi se pribojavaju da se sve u okrilju tog ministarstva ne svede samo na socijalnu politiku. “Demografska politika u sebi mora sadržavati niz raznih aspekata jer zadire u mnoge resore. Želite li demografski jačati, morate mijenjati i radno zakonodavstvo, a to je pitanje u domeni ministarstava gospodarstva, rada i pravosuđa. Izvuku li se oni iz toga, a vi samo ostanete na socijalnim davanjima, niste daleko odmaknuli u demografskoj obnovi”, upozorava Živić.

Posvećivanje jednog ministarstva demografiji pozdravljaju i građani. Đakovčanka Maja Davidović kaže da ga je trebalo osnovati puno ranije.

– Žene ne mogu povećavati obitelj, rađati više djece, jer teško ili nikako mogu uskladiti obitelj i poslovne obveze, a između toga su počesto nekorektni poslodavci, potpuno gluhi na potrebe radnica da budu supruge i (višestruke) majke. Država mora pomoći zaposlenim ženama da se realiziraju i kroz obitelj i majčinstvo, pomoću npr., skraćenog radnog vremena. Nastupilo je vrijeme kada se moraš odlučiti između karijere i obitelji i ja sam se zbog toga odlučila za karijeru. Iz iskustva iz neposredne blizine vidim da je oboje nemoguće - kaže Davidović.

Nikad realizirana najava bivše vlade o 1000 eura po novorođenčetu bila je mjera socijalne politike, a ne sustavne demografske obnove.

– Vi morate imati mjere koje nisu samo socijalne. U tom smislu je ohrabrujuće u kojem će smjeru ići zakonodavna rješenja. To ministarstvo mora imati određeni proračun. Prevagne li u njemu socijalna komponenta – opet smo na početku - ističe Živić.

Demografsku obnovu treba pratiti i politika stambenog zbrinjavanja dio čega je prvotno bio zamišljen POS, no na kraju nije ispalo tako. Dio demografske obnove je i gradnja jaslica, vrtića, škola, veća zdravstvena skrb za djecu i drugo stanovništvo, neopterećivanje porezima... Podatak da od samih početaka samostalne RH imamo negativne demografske trendove, znači već četvrt stoljeća kada se ‘nakupilo’ preko 200.000 manje rođenih od umrlih, upozorava da je demografskoj obnovi potreban ozbiljan, sustavan pristup, skup mjera, a ne mjere poput jednokratne isplate roditeljima za bebu, za prvih nekoliko paketa pelena, a dijete je za cijeli život.