U organizaciji Akademske zajednice Ante Starčević, Matice hrvatske, Medicinskog fakulteta u Osijeku i Kliničkog bolničkog centra Osijek, 21. i 22. listopada Osijek je domaćin simpozija pod nazivom “Primarna i sekundarna prevencija bolesti suvremenog čovjeka”.

O svrsi i pozadini Simpozija govori predsjednik Organizacijskog odbora skupa i Katedre za urologiju Medicinskog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Josip Galić.

Otkud ideja za ovaj Simpozij koji, na prvi pogled, nosi naziv više usmjeren na građane, a ne struku?

- Riječ je o svojevrsnoj nadogradnji projekta u sklopu kojega su kroz posljednjih godinu i pol zdravstveni djelatnici iz našega tima na području Slavonije i Baranje organizirali niz predavanja za građane o prevenciji modernih bolesti.

- Ljudi s kojima smo se susretali rekli su nam kako je ovo izvrsna ideja i tako nas potaknuli da nastavimo. Shvatili smo da mi, liječnici, ne smijemo samo čekati pacijente da dođu u ambulantu. Uloga je liječnika da odgaja i obrazuje svoje pacijente, uđe u svaki dom, ako već ne može fizički kao što je, primjerice, običaj u Americi, onda bar kroz edukaciju. Ljude treba upozoriti da se nezdravo hrane ili spavaju u vlažnim i zadimljenim prostorijama, što izaziva ozbiljne bolesti. Možda zvuči zanemarivo, ali u izravnom smo kontaktu s građanima došli do zaključka kako, primjerice, jako mnogo trudnica u svojim stanovima i kućama kroz cijelu trudnoću drži mačke, što je za njih opasno. Ljudi su osviješteni, a njihove su nam pozitivne reakcije na naša predavanja bile putokaz da je sada potrebno potaknuti struku da djeluje.

Koje su to bolesti suvremenog čovjeka?

- Na prvom mjestu smatramo da su to bolesti iz skupine ovisnosti - o alkoholu, drogi, cigaretama, ali i kockanju. One, osim što fizički uništavaju čovjeka, djeluju i na njegovu psihu izazivajući depresiju, potičući na suicid, što je posebno porazno u maloljetničkoj populaciji. Također, često su uzrok obiteljskih tragedija, poput situacija kojima smo uvelike bili svjedoci posljednjih dana kada su pod utjecajem alkohola i droga mladi ljudi poginuli u prometu. Potom valja spomenuti pretilost, koja sama po sebi nije bolest, ali može izazvati niz bolesti od kojih najviše umiru građani u Slavoniji i Baranji, a i u Hrvatskoj - moždani i srčani udar. Ljudi se loše hrane. Jedu teško, masno, nekvalitetno i oblino, čime oštećuju svoj krvožilni sustav. Generalno možemo reći kako velik broj mladih ljudi danas umire od bolesti koje se mogu spriječiti odgojem i obrazovanjem, odnosno primarnom prevencijom.

Kada su se počele pojavljivati kao sve izraženiji javnozdravstveni problem?

- Suvremene bolesti o kojima govorimo na našim su se prostorima počele pojavljivati kroz posljednjih 15 do 20 godina. U korak s prepoznavanjem tehnologije i postupaka koji su omogućili rano otkrivanje bolesti s kojima su nam pacijenti na prve preglede u bolnice nekada dolazili u terminalnoj fazi, primjerice, s tumorom na bubregu veličine lubenice.

Prema najavama, Simpozij nije kraj borbe Vašeg tima s bolestima novog doba. Što se može očekivati u budućnosti?

- Predavanja koja su slušali građani, a u sklopu predavanja i zdravstveni djelatnici, bit će sažeta, u formi knjige. Ideja je da ona bude besplatno distribuirana u ordinacije, na fakultete i, u konačnici, u domove građana. Tako da svi oni u takvoj jednoj publikaciji, inačici “Doktora u kući”, mogu pronaći sve što ih zanima, a i da im bude po rukom kada im je dosadno da nešto nauče što će im koristiti zdravlju. I. Solar