Vezani članci
ŽELIMO PRAVEDNIJU RASPODJELU NOVCA
Istraživanje “Mapiranje i procjena geografske raspodjele rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za mala područja RH”, koje je u ponedjeljak objavljeno na stranici Državnog zavoda za statistiku, i dalje budi pozornost građana, posebice na istoku Hrvatske. Najveći rizik od siromaštva i prema dohodovnoj, i prema potrošnoj metodi, logično je u pojedinim općinama, dok je većinom u gradovima rizik od siromaštva najmanji. Najsiromašnije u pravilu treba tražiti u Slavoniji i Baranji te dijelu Dalmacije, a najbogatije u Istri i na otocima.
Prema dohodovnoj metodi najsiromašnija u Hrvatskoj je općina Kistanje pokraj Šibenika, gdje je čak 75 posto stanovnika izloženo riziku od siromaštva. Odmah iza je općina Voćin između Virovitice i Požege, a treća na ljestvici siromašnih je općina Civljane pokraj Knina, gdje je riziku od siromaštva izloženo 64 posto stanovnika. Prema toj metodi, u Slavoniji i Baranji Voćin po riziku od siromaštva slijede Općina Jagodnjak sa 62,16 % stanovnika koji žive s tim rizikom, Viljevo sa 61,13 %, Vrbje (u Brodsko-posavskoj županiji), sa 60,67 %, i Levanjska Varoš sa 60,53 % takvog stanovništva.
Granica od 24.000 kuna
Kada je riječ o općinama koje imaju najmanje siromašnih prema dohodovnoj metodi, te općine očekivano treba tražiti daleko od Slavonije, posebice u Istri. Prednjače općine Čabar sa samo 4,65 % ljudi izloženih riziku od siromaštva, Blato (na Korčuli) s 5,97 %, te Medulin sa 6,19 %. U Slavoniji i Baranji u nešto boljoj poziciji od drugih općina stanovnici su općina Ernestinovo s 14,42 % stanovništva izložnih tom riziku i Čepin s 19,53 %. Podsjetimo, prag rizika prema toj metodi je 2000 kuna mjesečno, ili 24.000 kuna godišnjeg dohotka za jednočlano kućanstvo.
Ni s gradovima nije mnogo drukčije. Grad Labin ima tek 6,66 % stanovnika koji su izloženi riziku od siromaštva, Buzet 6,89 %, a Dubrovnik 7,83 %. Od velikih gradova u tom smislu nisu daleko ni Zagreb (9,82 %) i Rijeka (10,94 %). Split je na 13,38 %, Osijek na 18,31, a Zadar 19,61 %. Među slavonskim gradovima prema dohodovnoj metodi uz bok Osijeku još su Požega (18,80 %) i Ilok (19,32 %), te donekle Valpovo (21,46 %) i Vinkovci (21,54 %). Mnogo je teža situacija u Đakovu (30,20 %), Slavonskom Brodu (30,30 %) i Belom Manastiru (32,50 %).
Najbogatija Brtonigla
Prema potrošnoj metodi taj je godišnji prag tek nešto malo niži i iznosi 23.919 kuna godišnje. Najmanji rizik od siromaštva u Slavoniji i Baranji opet očekivano bilježi Osijek (16,77 % stanovništva izloženo je tom riziku). Od gradova blizu mu je samo Donji Miholjac (18,73 %), a među slavonskim općinama daleko je najmanji rizik od siromaštva u Općini Negoslavci (16,87 %). Od gradova slijede Orahovica (20,40 %), Našice (21,10 % ) i Đakovo (22,51 %).
Najveći rizik od siromaštva u Slavoniji prema toj metodi ima pak osječko-baranjska Općina Levanjska Varoš (70,54 %), koja je i negativni hrvatski rekoder. Na državnoj razini slijede ju opet niz općina: Civljane (65,76 %), Vojnić (61,93 %) i Krnjak (60,87 %). U Slavoniji pak slijede općine Stara Gradiška (58,05 %) Gradina (52,32 %), Borovo (50,66 %), Drenje (47,99 %), Đurđenovac (47,68 %) itd.
Njihova je situacija sušta suprotnost onima u istarskoj Općini Brtonigla gdje je rizik od siromaštva prema potrošnoj metodi tek 1,74 %, a slično je i u sljedećim mjestima uz more: Općina Sali na Dugom otoku (2,02 %), općinama Omišalj (3,70 %) i Mljet (3,84 %), gradu Pagu (4,07 %), općini Bol (4,10 %) i gradu Novalji (4,26 %). Kada je riječ o većim gradovima, u Zadru je taj rizik na 5,05 %, u Zagrebu 5,89 %, u Rijeci 8,27 %, u Dubrovniku 8,63 %, Varaždinu 10,14 %, a Splitu 11,33 %, sve osjetno manje nego u vodećim slavonskim gradovima.
Igor BOŠNJAK
DOBAR DIO EUROPSKOG NOVCA MORA IĆI PREMA SLAVONIJI
Iz svega je razvidno da su, uz najugroženije slavonske županije, u prosjeku u najvećim problemima na kopnu još Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, a od dalmatinskih Zadarska te dijelovi Ličko-senjske i Splitsko-dalmatinske županije. Stoga bi bilo za očekivati da se upravo u tim dijelovima Hrvatske pronađu najugroženija pilot-područja prema kojima bi se onda, radi njihove obnove, usmjerilo 120 milijuna europskog novca čiji je dolazak u Hrvatsku iz dvaju europskih operativnih programa najavljen prigodom predstavljanja toga istraživanja. A sve u okviru nacionalne, kao i europske strategije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti.