Prije približno godinu dana dogodilo se ono čega su se lovci i ljubitelji prirode najviše pribojavali. Prvi primjerci kapitalne divljači naletjeli su na žilet-žicu koju je Mađarska postavila na granicu s Hrvatskom nakon eskalacije migranstske krize.

Mađarski lovac János Horváth, iz Pečuha, tih je dana na svom Facebook profilu objavio nekoliko fotografija uginule divljači koja se zapetljala u žicu te od brojnih i bolnih ozljeda uginula. Kako su tada tvrdili neki očevici iz Mađarske, u pokušaju da preskoči četiri metra visoku neprirodnu granicu, još se nekoliko primjeraka divljači zaplelo u žicu i ozlijedilo, a dio je i uginuo. Pogranična zona između dvije Baranje, one mađarske i hrvatske, zapravo je stoljetno migracijsko područje jelenske (i ostale) divljači.

- Jedan od puteva divljači je onaj od mađarskog državnog lovišta naziva šuma Bida, preko Busiklice, Banova brda do Puškaša i natrag. U šumi borave danju, a noću se hrane. Tako to traje desetljećima, a možda i stoljećima - pričaju baranjski lovci, napominjući kako se na području duboševačkog i kneževačkog atara mogla vidjeti krda od kojih zastaje dah, koja su bezbrižno prelazila iz države u državu u potrazi za hranom i “ljubavnim plijenom”.

U tome ih od prošle godine sprječava žilet-žica. Na svu sreću, masovnijih zapletanja jelenske divljači, kako je vrijeme odmicalo, nije bilo, jer je riječ o inteligentnim životinjama, koje su se brzo priviknule na novonastalu situaciju. No problema ipak ima. Na njih upozoravaju brojni hrvatski ekolozi, među kojima i Tibor Mikuška.

- Utjecaj ograde bit će dugoročan za jelene koji žive na tom ogromnom staništu, na zaštićenom području koje se proteže s obje strane granice, posebice na dijelu koji pripada Hrvatskoj - kaže Mikuška, upozoravajući kako će žica stvarati najveće probleme u zimskim mjesecima, kada izvori hrane za jelene postanu rjeđi.

Hrvatski fotograf Mario Romulić, koji mjesecima dokumentira stanje faune na tom području, odlazi korak dalje i tvrdi kako je najveći problem u razdvojenosti krda.

- Krda su ovdje znala imati i do 2000 jedinki. Sada, kada zbog žice nema prirodnih migracija, događa se da je s jedne strane previše košuta, a s druge “višak” jelena i obrnuto - priča Romulić, naglašavajući kako zbog svega toga u Kopačkom ritu rike gotovo i nije bilo. Mišljenja je kako žica ljudima, zbog kojih je i postavljena, ne smeta u znatnijoj mjeri, ali je životinjama velik problem.

- Ako netko namjerava prijeći žicu, to će i učiniti. Dovoljno ju je samo većim štapom razdvojiti i provući se kroz nju. Za to nije potrebna neka natprosječna inteligencija - kaže Romulić, naglašavajući kako bi, što se njega tiče, nehumanu žicu trebalo ukloniti i životinjama omogućiti nesmetanu migraciju, posebice u vrijeme parenja.

Cijelu priču potvrđuje Pavo Damjanov, iz duboševačkog LD Belje, čije se lovište proteže na nešto manje od 4000 hektara.

- Rike gotovo i nije bilo. Trajala je samo nekoliko dana, a prijašnjih je godina trajala mjesecima - priča, napominjući kako je poražavajuće rezultate dalo i prebrojavanje jelenske divljači, koje su obavili u ožujku ove godine. Zabilježeno je, naime, 714 jedinki, što je više od upola manje nego prošle godine, kada žice još nije bilo. Duboševačkim lovcima čini se da je u Hrvatskoj ostalo više košuta. I on potvrđuje da nema mnogo naleta na žicu.

- Tvrdim kako su jeleni najinteligentnija divljač, pa stoga nema ni toliko naleta. Neće ići u nepoznato, a na žicu će naletjeti samo ako ih netko progoni. Tu i tamo u žici je zatečena tek poneka košuta - ističe Damjanov.