Objavljeno 17. listopada, 2016.
SLAVONSKI BROD
Koliko god bio primamljiv, miris pečenog kestena koji se širi slavonskobrodskim korzom privlači relativno rijetke šetače mjestu na kojem Siniša Moritz već 15 godina s početkom jeseni nudi tu poslasticu. Ove je godine nešto teže jer kestena, kaže, jednostavno nema.
- Inače ih nabavljam u Kostajnici, na karlovačkom području, Baniji... Na Papuku ga uopće nema. Mraz ga je uništio i suše se stabla, ali, eto, ima ga bar za malo zasladiti se - kaže Siniša.
Poznato je da je plod pitomog kestena jedna od prvih namirnica koju je čovjek konzumirao, o čemu postoje arheološki dokazi. Dosta toga pohvalnog o kestenu čula je i Mirjana Ramić, koja ne propušta priliku za uživanje u blagom slatkastom okusu.
- Super su, ja dolazim svaku večer, obožavam kestenje jer je ukusno i zdravo, a ovdje su uvijek svježe pečeni - veli gospođa Ramić, dok pruža deset kuna za lončić vruće delicije. I 14-godišnjakinje Marija, Iva i Sandra odlučile su se radije za kestenje nego za hamburger. U njima budi osjećaj ugode i topline, a i dostatna im je večera. Kažu da nije pretjerano skup, premda je nekima nedostižan. No u drugim gradovima (Osijek, Zagreb...), mali je lončić 15, a veliki 30 kuna. Za taj iznos se, misle neki, može kupiti i meso za obiteljski ručak.
Kestenjari kažu kako je ovogodišnja otkupna cijena petnaestak i više kuna. A tu su i utrošak energije i priprema.
- Nije lako, stalno si u dimu i u prljavom, na hladnoći - kaže Siniša, pokazujući crne dlanove, no ovo je sezonski posao, traje do kraja listopada, studenoga, a kasnije pravog kestena više nema. Po trgovačkim centrima, veli, bude skup, a i nekvalitetan je - truo ili osušen, a da biste ga pekli mora biti svjež.
- Može stajati nekoliko dana, i to u komorama, inače se počne crvati - dodaje kestenjar, koji ga peče i onda kad mu se ne isplati jer izgubit će, veli, mušterije. Uz kestenje zajedno sa suprugom tijekom godine nudi kokice, razne slastice, balone... - i živi se, veli.
Jednako dugo Katica i Ante Kovačević, također kroz registrirani obrt, osim kratke sezone pečenog kestena, ljeti nude kuhani i pečeni kukuruz. Uz posredovanje u prodaji kozmetike, to je važan izvor prihoda za supružnike otkad su ostali bez posla. I to je bolje nego biti izrabljivan kao sobarica tijekom ljetne sezone na moru, kaže lošim iskustvom ozlojeđena Katica, dok toplim kestenom grije dlanove. Pročitala je, sjeća se, da je kesten najprije uzgajan u Kini i Japanu, a onda su ga Rimljani donijeli u Europu.
- U Rimu su ih pekli i prodavali na ulicama još u 16. stoljeću. Zdravi su i izvrsni u pripremi raznih slastica, posebno torti, juha, u salati, a ništa nije bolje od punjene pure s kestenima - kaže Katica.
A stariji se Brođani s nostalgijom sjećaju dugogodišnje slastičarnice “Slavnić”, koja je nudila najbolji kesten-pire, vrlo čest izbor za subotnji izlazak u grad s obitelji.
Marija RADOŠEVIĆ
Vitamini C i B6, kalij, folna kiselina
Za razliku od drugih orašastih plodova (oraha, badema, lješnaka) kesteni, osim dosta škroba, jedini sadrže vitamin C, a i izvrstan su izvor vitamina B6 te kalija i folne kiseline, kao i prehrambenih vlakana korisnih za probavni sustav. Stručnjaci kažu da pečeni kesten sadrži više vitamina, a kuhani veću količinu mineralnih sastojaka, no svakako su vrlo hranjivi. Zbog toga su, poučava Siniša Moritz, odličan izbor za sportaše i djecu, a kako je bogat kalijem, preporučljiv je i osobama s kardiovaskularnim i bubrežnim oboljenjima.
Plod pitomog kestena jedna je od prvih namirnica koju je čovjek konzumirao