Prema obećanjima predstavnika HDZ-a koji su sudjelovali u izvršnoj vlasti u mandatu vlade Tihomira Oreškovića i vjerojatno će sudjelovati u novoj vladi Andreja Plenkovića, realano je za očekivati da će vlada i Sabor ispraviti nepravdu prema Slavoniji i Baranji i donijeti novu podjelu Hrvatske na statističke regije.

Njome bi se ispravila apsurdna situacija da zbog podjele na dvije NUTS 2 regije - Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, veće državne i potpore iz EU fondova dobivaju investitori koji ulažu u statistički siromašnijoj Jadranskoj Hrvatskoj, odnosno Istri i Dalmaciji, koje su realno puno bogatije, nego oni u statistički pogrešno proglašenoj bogatijoj Slavoniji i Baranji.

Valja podsjetiti kako je Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku donesena u mandatu vlade Zorana Milanovića 2012. godine, sa stupanjem na snagu od 1. siječnja 2013. godine. Tada su spojene dvije statističke regije - Panonska (Slavonija, Baranja, Srijem i Podravina) i Sjeverozapadna (Zagreb, Varaždin, Sjeverna Hrvatska) u jednu Kontinentalnu regiju.

Tim umjetnim spajanjem razvijenog sjeverozapadnog područja zemlje s nerazvijenom Slavonijom, BDP je u Slavoniji preko noći podignut s 36 posto na 64 posto prosjeka EU-a.

Slavonija je zapravo poslužila razvijenom Zagrebu i Varaždinu da im umjetno spusti indeks razvijenosti kako bi se u tim područjima povoljnije mogla povlačiti sredstva iz EU fondova. Da je Slavonija i Baranja jedna NUTS 2 regija, sa svojim BDP-om imala bi indeks razvijenosti ispod 45 posto prosjeka EU-a te bi njezini mali poduzetnici dobivali veće državne i potpore iz EU fondova, čak do 70 posto nepovratnih sredstava za projekte i investicije, a ne kao sada najviše 45 posto.

Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku može se mijenjati za najmanje tri godine od donošenja. Dakle ove godine, s tim da se odnosi na sljedeće financijsko razdoblje Europske unije 2020. - 2027. godine.

Saborski zastupnik HDZ-a Ivan Anušić ove je godine već pripremio inicijativu za izmjenu nacionalne klasifikacije prostornih jedinica za statistiku NUTS-2. Kao član saborskog Odbora za fondove EU-a i regionalni razvoj dostavio je odboru Prijedlog zakona za izmjenu statističkih regija, međutim taj prijedlog zbog poznatih događanja i pada Oreškovićeve vlade nije ni stigao do vlade i saborske procedure.

- Inicijativu ću sigurno nastaviti u sljedećem sazivu Sabora, jer to se mora promijeniti. Najprije ću prijedlog svakako iskomunicirati u stranci. Držim da neće biti problema u tom postupku promjene jer je i sadašnji ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić izrazio potrebu da se mijenja statistička podjela. U gotovo svim državama EU-a najveći grad je zasebna jedinica. Hrvatska bi trebala biti podijeljena na minimalno tri statističke regije, jer je Zagreb na 178 posto prosjeka hrvatske razvijenosti i 124 posto prosjeka EU-a. A među najslabije razvijenim područjima upravo su i ona u istočnoj Hrvatskoj. Zagreb ima mogućnosti koristiti druge načine financiranja EU projekata. Slavoniji i Baranji treba omogućiti veću apsorpciju sredstava iz EU fondova s većim nepovratnim financijskim udjelom. Na taj način u Slavoniji i Baranji mogu se realizirati investicijski projekti i povećati indeks razvijenosti - zaključuje Anušić.