Regija
VIROVITIČKA ŽUPANIJA S NIKOTINA NA ZDRAVLJE

Napuštaju duhan, u sušarama kamilica po dva eura za kg
Objavljeno 12. listopada, 2016.
Duhanci nagodinu ostaju bez poticaja, a u kamilicu ne moraju posebno ulagati

VIROVITICA - Veliki val, odnosno tsunami kamilice, zapljusnuo je dosad tradicionalno duhansku, Virovitičko-podravsku županiju. Iako je njezina proizvodnja tu i prije postojala, bili su to, kažu proizvođači, samo manji valovi, no posljednjih je godina evidentan masovni prelazak s duhana na tu ljekovitu biljku. Što u šali, što u zbilji oni kažu – prelaze s nikotina na zdravlje! A, infrastruktura je već tu – sušare i drugo, što prilagođavaju kamilici, jer ona ne smije imati u sebi tragova nikotina zbog ležanja u prostorima u kojima je dosad sušen duhan. Bog im je, kaže Zvonko Pipić iz Jugovog Polja pokraj Suhopolja, poslao kamilicu u trenutku kada se duhanci osjećaju sve nesigurnije u svojoj sve neisplativijoj proizvodnji.

– Jer, osim vlasničkog ovladavanja BAT-a, British American Tobaccoa, znači nekog tuđeg, domaćom proizvodnjom duhana, tu je i činjenica da je ovo zadnja godina u kojoj mi duhanci možemo računati na poticaje EU-a. Nije isto s poticajima za kilogram duhana dobiti 15, a bez njih deset kuna. Ne daju li nam Hrvatski duhani ozbiljne garancije za tu proizvodnju, velike su šanse da je otpustimo - kaže Pipić.

Manje stresa

U sijanju kamilice poljoprivrednici su vođeni činjenicom da, za razliku od duhana koji traži mnogo ulaganja, rada, rizika…, ona nije zahtjevna, a dohodovnost joj je visoka.

– U posljednje dvije godine otkupljivači nam isplaćuju oko dva eura za kilogram čiste kamilice – bez pesticida i tragova nikotina, s tim da tu nije riječ o ekološkoj kamilici. Mi je zovemo čista kamilica. Prinosi su od 400 do 800 kg/ha, a moj prosjek je oko 650 kilograma, što je brutozarada od 10.000 kn/ha. Znači, na 10 ha zarada je 100.000, a na 100 hektara milijun kuna - kaže Pipić. Dodaje, riječ je o krajnje jednostavnoj biljci.

- Nema ulaganja, nema špricanja, gnoja, tretiranja. Toliko je otporna i čvrsta da raste u polju kao korov! Nema ni opasnosti od štetnika, nametnika. Nema rizika. Uz to, sijem svoje sjeme, ono što sam pomeo u sušarama. Ulaganja su tek kod berbe – struja, plin za sušaru, radna snaga i zakup zemlje - pojašnjava Pipić.

– Nama duhancima događa se prava suprotnost – s nikotina, otrova, na zdravlje! Kamilica se kod nas sije 20 godina, ali nikada u mjeri kao sada. Sada je najveći val jer se cijena digla u odnosu na prije deset godina, na približno dva eura, a posao s njom je u odnosu na duhan znatno lakši, jednostavniji, manje je stresa. Vi je posijete, nema prskanja protiv korova, bolesti… Naše tlo za nju je pogodno, a tu su i već postojeće sušare - kaže sve više kamiličar, a sve manje duhanac Ivan Marović iz Jugovog Polja. Jednu sušaru za duhan kemijski je prepravio te napravio dvije nove za kamilicu.

Duhanci na vagi

- Sušare su broj jedan u cijeloj priči; bez njih ne možeš niti razmišljati o kamilici. Postojeće se neutraliziraju, za što postoje sredstva, materijali koji neutraliziraju utjecaj i miris nikotina. Jer, mjerenja su precizna - kaže Pipić.

Kamiličari urod predaju tamošnjim otkupljivačima, sada ih je desetak, što rade doradu, preradu, a koji su direktno povezani s njemačkim tržištem.

– To su proizvođači koji su otišli toliko daleko da uz vlastitu proizvodnju od po 200 do 300 hektara kamilice, rade i doradu, preradu, robu za Nijemce s kojima imaju ugovore. A, mi, OPG-ovci, svaki radimo 10 do 50 hekatara, no svake godine dižemo - kaže Pipić, koji je lani sijao tu ljekovitu biljku na 25, a sada na 45 hektara. Taj se duhanac kamilici okrenuo prije pet-šest godina. Sada, kaže, važe između duhana i kamilice.

- Duhan sam u odnosu na lani smanjio za petinu, a ne promijeni li se nešto s njim, neću ga niti saditi, veliki je rizik - važe i Marović.

- Svi smo sada na vagi između te dvije kulture. Ja možda zadnju godinu imam duhan, a tako razmišljaju i mnogi drugi duhanci zbog njegove zahtjevnosti, rizika, rada… Na državi je da odreagira trebaju li joj duhanci ili ne. Ona poticaje za nj može dati iz domaće omotnice, jer na njemu naplaćuje velike trošarine. Država dovoljno na njemu ubere – više od pet milijardi kuna samo na njemu uprihoduje u proračun – da ga može stimulirati - kaže Pipić, dodajući kako je ovo za duhan presudna godina.

Suzana ŽUPAN
Nijemci je cijene zbog podneblja i uljnosti

- Nijemcima je zanimljiva naša kamilica, jer imamo bogomdano područje za njenu proizvodnju. Podneblje je idealno, pogodno je zemljište – blago pjeskovito, ilovasto tlo koje jako pogoduje baš rastu kamilice. Ovdje zemlja nije zagađena, a tradicionalno pedantnom i preciznom Švabi ne možete prodati makar što - kaže Zvonko Pipić o inzistiranju njemačkih kupaca upravo na našoj, virovitičkoj kamilici.

– Kažu da je po uljnosti jedna od najboljih na svijetu, analizira se na 200 sastojaka - dodaje Ivan Marović.

Sije ju u Velikoj Gorici i u Bosni

Dok se tradicionalno duhanski, virovitički kraj okreće kamilici, Đakovština, inače sklona pšenici, sve više sije uljanu repicu. I ona ima svoje kamiličare od kojih neki, poput Gospodarstva Tomičić, tu ljekovitu biljku uzgajaju već 40 godina, a na zahtjev kupaca posljednjih su se godina okrenuli ekološkoj proizvodnji. Kamilica se, osim na tom gospodarstvu u Širokom Polju, ovdje sije i u Gorjanima i drugdje…, no ne i u Drenjanštini. Struka je zbog vrsta tla u tom kraju preporučila – borovnicu, kaže ratar Željko Fabric iz Drenja. “Naša su tla jako loša, kisela, Ph 3,5, a humus 1,2 maksimalno. Ratarenje je tu teško, većinom su tu vinogradi i voćnjaci, ljekovito bilje ne. Tek nešto aronije, no proizvodnje kamilice nema, a dosad niti preporučene borovnice”, kaže Fabric.

Zvonko Pipić kaže da se i u Kutjevu duhanci okreću kamilici. “Upoznao sam proizvođača koji kaže da ju sije u Velikoj Gorici i Bosni”, kaže ovaj kamiličar iz Jugovog Polja.

nema rizika

BILJKA JE OTPORNA, NEMA NI ŠTETNIKA

Ništa bez sušara u kojima se mora neutralizirati utjecaj i miris nikotina

100.000

kuna brutozarada na 10 hektara, a na 100 hektara - milijun kuna

Možda ste propustili...

UREĐUJU ZELENE POVRŠINE, POČELA SADNJA CVIJEĆA

Cvjetne će gredice s više od 4000 ljetnica uljepšati grad

Najčitanije iz rubrike