Zahvaljući znanstvenicima s osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta kreirana je mapa pojavnosti mikotoksina u uzorcima žitarica na području Republike Hrvatske.

O mikotoksnima se u široj domaćoj javnosti malo znalo sve do trenutka otkrivanja afere kontaminacije kukuruza aflatoksinom. Njime su hranjena mliječna goveda, pa je tako u mlijeku utvrđena veća koncentracija od propisima dozvoljene. Mikotoksini su toksični metaboliti plijesni, otrovni su i imaju negativne biološke posljedice na ljude i životinje.

Na razini Europske unije EFSA kao europska agencija za hranu prati pojavnost mikotoskina, međutim Hrvatska sve do ovog ljeta nije bila uključena u te statistike. Razlog je taj što se razina mikotoskina u nas nije istraživala, dijelom zbog nedostatka opreme, dijelom zbog nedostatka kvalificiranog znanstvenog kadra.

Pod vodstvom docenta Bojana Šarkanje, tim s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek prijavljuje projekt “Pojavnost mikotoksina u hrvatskim žitaricama – CroMycoScreen”. Financiran je kroz Europski socijalni fond i državni proračun u iznos od 776 tisuća kuna. U tijeku godinu dana, od srpnja 2015. do kraja rujna ove godine, istraživala se pojavnost mikotoksina u najčešćim žitaricama na našim poljima roda 2015.

- Kontinuirao izostavljanje prikazivanja rezultata pojavnosti novih mikotoksina predstavlja problem kod procijene rizika kojem su građani Hrvatske izloženi unosom hrane koja može sadržavati nemjerene mikotoksine. Nadalje poznato je da postoji međusobno sinergistički učinak mješavine pojedinih mikotoksina, te bi se detaljnijim uvidom lakše prepoznao potencijalni problem za zdravlje hrvatskih građana, pa bi se tako moglo preventivno djelovati - pojasnio je Šarkanj.

Naposljetku od mikotoksina koji su značajni za EFSA-u, u hrvatskim žitaricama žetve 2015. godine detektirani su svi, osim sterigmatocistina. Od ukupno 13 trenutno reguliranih mikotoksina detektirano je i kvantificirano više od 120 različitih mikotoksina te ostalih sekundarnih metabolita plijesni, kvasaca i bakterija. Koncentracije koje su detektirane, srećom za nas, nisu bile zabrinjavajuće osim pet posto uzoraka koji su bili izvan zakonskih okvira za ljudsku prehranu. Jedan od ciljeva projekata bio je i održavanje radionice o uzorkovanju i mjerenju mikotoksina te javno predavanje o rezultatima projekta koje je održano u sklopu „TrainMiC meets CroMycoScreen“ seminara i radionice.