U Hrvatskoj su raspisane javne dražbe sve do poslije Nove godine za čak 1379 nekretnina s bubnja od kojih su većina aktivne nekretnine ovrhe – njih 1094, dok se preostalih 285 odnosi na aktivne nekretnine stečaja.

Stoji to u HGK-ovu Očevidniku nekretnina čijom se objavom teži povećanju transparentnosti dražbi te ubrzanju prodaje baukom ovrhe i stečaja opterećene imovine. To su samo one nekretnine za koje je utvrđen datum dražbi pa je njihov konačan broj znatno veći. Na bubnju su kuće, stanovi, šume, oranice, voćnjaci, vinogradi, poslovni prostori, skladišta, ekonomska dvorišta...

Prema podacima HGK-a, među imovinom ovrha prednjače kuće i stanovi. Slijede zgrade, oranice, livade, pašnjaci i šume. Do 30. rujna ove godine ovršenih kuća je 785, a stanova 571. Te su brojke u 2015. znatno veće – ovršenih kuća bilo je čak 1545, a stanova 1072. U odnosu prema 2006., kada ih je bilo 107, broj kuća pod ovrhom u prvih devet mjeseci ove godine veći je za – 700 posto. Ovršenih stanova 2006. bilo je 19, a sada ih je 571. Na listi ovršenih nekretnina i pokretnina su i građevinska zemljišta, industrijski pogoni, strojevi, vozila, oprema, hoteli, brodovi i čamci. Kako ističu u HGK-u, unesenih predmeta ovrha nekretnina od 1. siječnja 2006. do kraja rujna ove godine čak je 42.000, a pokretnina 896. Iako joj je utvrđen datum dražbe, imovina počesto nije oslobođena od ljudi, ovršenika, i njihove imovine, a to je posebno delikatno kod ovršenih kuća i stanova i takvu situaciju, gdje bi se nekoga prisilno iseljavalo, ne želi si ni najzainteresiraniji kupac.

“Na nekretninama su upisana založna prava”, “nekretnine su opterećene razlučnim pravom u korist banke”, “na predmetnoj nekretnini upisano je ovršno pravo zaloga, na suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine pod brojem (...) temeljem ugovora o darovanju od (...) uknjiženo je pravo osobne služnosti doživotnog stanovanja i plodouživanja za korist (...)” - samo su neke od napomena ispisanih suhoparnim administrativnim riječnikom, a iza kojih se kriju životi. Nimalo empatično ne zvuči ni u rubrici “Razgledanje” napomena: “Razgledanje po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel (...)” u slučaju stana u Osijeku, kao dijela stečajne mase, čija je dražba zakazana ove jeseni.

- I u stečaj znaju ući privatne kuće i stanovi, jer su zakonski zastupnici za svoje tvrtke i poslove založili svu imovinu, pa i svoj dom - pojašnjava dugogodišnji osječki odvjetnik i stečajni upravitelj Duško Zec.

I dok je na Zapadu kupnja imovine s bubnja posve uhodana, rutina u kojoj nema emocije nego je sve stvar dobre cijene, dobre kupnje, dobre prilike i interesa, naš mentalitet i emocije, točnije nelagoda za tuđe teške situacije, građane Hrvatske i dalje koče u kupnji nekretnina s bubnja. Potvrđuje to i Zec.

– U Splitsko-dalmatinskoj županiji imate tvrtke za trgovanje nekretninama koje takvu imovinu kupuju bez šale, uhodano ulaze u te kupnje i ne propuštaju ih, no pojedinci ne. Kod nas, u Osječko-baranjskoj županiji, trenutno takvih kuća koje se time bave nema. Na bubnju ima svega, no vrlo slabo se to kupuje. K tome, treba naglasiti - nema ni vrijednosti. A, zna se, tamo gdje imovina vrijedi – ljudi kupuju, tamo gdje ne vrijedi – ne kupuju - kaže Zec i dodaje kako su ga znanci u nekoliko slučajeva pitali za savjet trebaju li “uletjeti” u kupnju neke ovršene nekretnine.

– Moj savjet je - tamo gdje je od ljudi i njihove imovine čista nekretnina – kupite, tamo gdje nije, uzimate si velik problem u ruke. Svatko dobronamjeran će to savjetovati - kaže Zec.

Navodi primjer ovršenog stana u Osijeku čiji je kvadrat primamljivih 650 eura, a koji bi u redovnoj prodaji bio i do 900 eura. “No ljudi su ljudi i izbjegavaju, pogotovo ako ovršenik i dalje živi tu”, kaže Zec. Procjenjuje da su nekretnine na bubnju u odnosu na stvarnu cijenu jeftinije minimalno 30 posto.

– Naši ljudi i dalje bježe od takvog kupovanja, pogotovo kada kuću ili stan s bubnja nisu napustili dotadašnji vlasnici. Ovih dana jedan Đakovčanin pričao mi je da se stan u Đakovu zbog tereta duga prodaje za samo 30 posto od svoje vrijednosti i da je to prava prilika za kupnju, no da je obitelj i dalje u njemu i još, k tome, s malim djetetom. Stan je u stambeno-poslovnoj zgradi koju su preuzele banke. Rekao sam mu: uzalud što stan možeš dobiti tako jeftino, no hoćeš li moći u nj ući? To je poput lutrije. Dobio si jeftino stan, a situacija s njim je nerješiva - kaže vlasnik agencije Vlado Rechner i naglašava potrebu temeljitih izmjena Ovršnog zakona.