Zdravstveni djelatnik u Hrvatskoj prosječno ima 49,5 godina, gotovo šest više nego što je imao 1995. godine, a do 2025. godine će, očekuje se, u cijelom EU-u čak polovina postojećih zdravstvenih djelatnika otići u mirovinu, stvarajući 11,6 milijuna radnih mjesta, više nego u bilo kojem drugom sektoru. O tome su podaci izneseni na nedavnoj završnoj konferenciji o projektu “Izrade standarda zanimanja/kvalifikacija uz unapređenje zdravstvenih studijskih programa”. Provjerili smo kakvo je stanje među liječnicima, koja je prosječna dob te koliko se u našoj zemlji u skorom vremenu otvara novih radnih mjesta u tom sektoru.

Nažalost, u Hrvatskoj nova radna mjesta ne otvaraju samo odlasci u zasluženu mirovinu nego i odlasci u inozemstvo. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, prosjek godina hrvatskih radnoaktivnih liječnika je 46, gdje navode i kako se radi o analizi ukupno 15.207 liječnika, njihovih članova.

Hrvatska liječnička komora dostavila nam je i tablicu iz koje je vidljivo da u Hrvatskoj trenutno radi najviše liječnika u dobi od 55 do 59 godina, njih 2271, odnosno 14,93 posto. Onih u dobi između 50 i 54 godine je ukupno 2141, a liječnika u dobi između 30 i 34 godine je 1956. Liječnika u dobi od 35 do 39 godina imamo 1801, odnosno 11,84 posto. Upravo ta dob, kako doznajemo, najviše odlazi iz Hrvatske.

Od ulaska u EU Hrvatska liječnička komora zaprimila je točno 1189 zahtjeva liječnika za potvrdama koje su im potrebne za rad u zemljama Unije. Primjerice, broj liječnika specijalista u Hrvatskoj u četiri godine smanjen je za 15 posto (za oko tisuću) i njihova prosječna dob je 53 godine. Dakle, nedostaje nam gotovo dvije i pol tisuće specijalista da bismo bili na razini prosjeka EU-a. Istovremeno, prosječna dob liječnika koji traže potvrde za odlazak u inozemstvo je 39 godina, dakle napuštaju nas liječnici u naponu snage, ističu u HLK-u, referirajući se i na već spomenute podatke o velikom broju novih radnih mjesta u dogledno vrijeme unutar Europske unije.

“Nedostatak liječnika, njihov odlazak u inozemstvo, prosječna dob specijalista itd. jasno govore kako je kadrovski deficit primaran problem i hrvatskog zdravstva”, ističu u Hrvatskoj liječničkoj komori.

Vikica Krolo, dr. med., predsjednica KoHOM-a, u intervjuu za portal e-medicus prokomentirala je činjenicu da je prosječna dob liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj otprilike 50 godina, a paralelno s tim mladi su liječnici nezainteresirani za specijalizaciju obiteljske medicine. “Usudila bih se reći da je prosjek godina i veći jer nismo dobili značajan pomladak već dulje vrijeme. Natječaji za specijalizaciju se ne raspisuju, a ako se raspišu, morate potpisati robovlasnički ugovor za jednog od brojnih ravnatelja domova zdravlja, što nitko normalan ne želi. Nadalje, ako ste već privatna praksa/koncesija, ne možete naći zamjenskog liječnika pa se vrlo teško odlučujete na odlazak na višegodišnju specijalizaciju. Tako da ima interesa, no kad mladi dođu i počnu raditi direktno u domovima zdravlja, bez mentora i pomoći - 'izgore' za par mjeseci. Naš posao je postao pretežak i neizdrživ, pogotovo za neiskusne”, kazala je dr. Krolo.

- Jedini način koji vidim da spasimo obiteljsku medicinu i time primarnu zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj - koja je kolijevka obiteljske medicine Europe - jest da u cijelosti promijenimo sustav domova zdravlja, kazala je između ostaloga dr. Krolo.

- Dom zdravlja treba dočekati završenog doktora medicine s fakulteta, imati za njega pripremljen staž, beneficirani stan, mogućnost planiranja specijalizacije i ambulantu u kojoj će on moći nakon specijalizacije raditi. Ono što sada imamo je potpuna suprotnost. Mladi doktori zaposlenici domova zdravlja nemaju nikakvu mogućnost upravljanja svojim radom, nemaju uvid u svoje ugovore s HZZO-om, sami moraju osigurati svoju zamjenu u vrijeme godišnjeg odmora ili edukacije, nisu financijski stimulirani, iako svojim kvalitetnim radom ostvaruju domu zdravlja maksimalno moguć prihod - zaključila je dr. Krolo.