Objavljeno 30. rujna, 2016.
Po kvaliteti života starijih osoba Hrvatska se nalazi tek na 61. mjestu od ukupno 96 rangiranih zemalja na ljestvici Global Age Watcha. Mnoge su prepreke na putu do uvjeta za njihovu dostojanstvenu starost. Ponajprije je to siromaštvo, pa tako mnogi i dalje žive u neprihvatljivim uvjetima. Gotovo polovina umirovljenika je u 2015. primala mirovinu manju od prosjeka od 2237 kuna, a za čak 92 tisuće njih ona je iznosila manje od 500 kuna.
- Na kvalitetu života utječe i diskriminacija starijih, kao i cijeli niz problema s ostvarivanjem ljudskih prava, posebno u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja i zdravlja - upozorila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Analiza pritužbi njezinu uredu dovela je do preporuka za poboljšanje položaja starijih osoba u Hrvatskoj koje su upućene nadležnima. Među najznačajnijim točkama za poboljšanje položaja starijih osoba jest i povećavanje broja izvaninstitucionalnih socijalnih usluga i njihove dostupnosti u svim dijelovima zemlje.
- Socijalne usluge poput pomoći u kući, savjetovanja i pomaganja ili boravka omogućuju starijim osobama da duže ostanu živjeti u vlastitim domovima. No, u mnogim sredinama nisu dostupne. Dodatno, boravak za starije osobe uopće nije utvrđen u Mreži socijalnih usluga, iako je pravo u sustavu socijalne skrbi, a blaži prihodovni cenzus za pomoć u kući pomogao bi većem broju starijih i time smanjio potrebu za institucionalnom skrbi. Građani sve češće imaju i probleme s mirovinskim osiguranjem. Posebno zabrinjava dužina čekanja na rješenje o mirovini, njezina izračuna i prve isplate, kada starije osobe mjesecima žive bez prihoda i često su prisiljene zadužiti se kod obitelji i prijatelja, dok u isto vrijeme od HZMO-a ne mogu dobiti informacije o stanju svog predmeta - ističe pravobraniteljica.
Stav je Ureda pučke pravobraniteljice i da treba uvesti državnu potporu za starije osobe bez ikakvih prihoda. Naime, još 2001. u Strategiji razvoja mirovinskog osiguranja i socijalne skrbi predviđena je mogućnost tzv. nultog stupa mirovinskog osiguranja, javne naravi, koji bi starijima osiguravao minimum socijalne sigurnosti. Dodatno, 2007. u Zajedničkom memorandumu o socijalnom uključivanju predviđeno je uvođenje državne potpore za starije bez ikakvih prihoda. No nije uvedena s argumentom da bi se time destimulirale uplate mirovinskih osiguranja onih koji imaju manje godina mirovinskog staža, što ne stoji jer nije riječ o mirovini, niti se stječe na temelju uplaćenih doprinosa, već je riječ o socijalnom pravu.
- U Hrvatskoj treba propisati i bolju zaštitu od zlouporabe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju - ističe Lora Vidović.
Eduard SOUDIL
problemi u domovima
Prema podacima za 2015., ukupno je 17 tisuća osoba bilo na listi čekanja za mjesto u decentraliziranom (javnom) domu za starije i nemoćne, no taj broj nije pouzdan, a liste nisu formirane na transparentan način, što otvara prostor diskriminaciji. Naime, način formiranja liste čekanja potpuno je prepušten pojedinim ustanovama, nerijetko se formira nekoliko paralelnih lista, a često se ista osoba prijavi za smještaj u više domova, što dodatno otežava praćenje rješavanja zahtjeva. Također, u domovima često nedostaje socijalnih radnika, fizioterapeuta, medicinskih sestara i njegovatelja.
SUH: UKINUTI DRUGI MIROVINSKI STUP
Sindikat umirovljenika Hrvatske poručio je da prvi mirovinski stup treba ojačati, a drugi stup zamrznuti, odnosno ukinuti. U sindikalnom programu navodi se i hitno uvođenje novog modela usklađivanja mirovina, uvođenje tzv. socijalne mirovine te omogućavanje radnog odnosa i drugih oblika rada svim kategorijama umirovljenika. SUH se zalaže i za formiranje Ureda pravobranitelja za starije osobe i održavanje instituta Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Boris Kunst (HDZ) obećao je predstavnicima SUH-a uvođenje nacionalne mirovine za one koji ne primaju nikakvu mirovinu, a takvih je u Hrvatskoj oko 60.000.