U poljoprivrednoj regiji kao što je Slavonija i Baranja, a u kojoj su u jeku veliki poslovi u poljoprivredi, kao što su berbe grožđa, voća, ratarskih kultura, a nakon čega slijedi jesenska sjetva…, u ovom trenutku, prema podacima sa službenih stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, svoje usluge rada nudi više od 4100 KV, ili jednostavnih radnika u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, dok poslodavci istovremeno imaju potrebu za njih svega 18.
Nadalje, u cijeloj Hrvatskoj u ovom trenutku svoj rad na tržištu rada nudi približno 10.000 radnika u poljoprivredi (ribarstvu i šumarstvu), dok poslodavci imaju potrebe za njih samo - 93, znači manje od 1 % u odnosu na ponudu. Kako je moguće da u poljoprivrednoj županiji, kao što je Brodska, u ovom trenu tamošnji poslodavci nemaju potrebu ni za jednim radnikom u poljoprivredi?!
Nedorađen model
Postavlja se pitanje: gdje je nestala stalna zaposlenost u poljoprivredi?
Istovremeno vinogradi, voćnjaci i druge površine vrve radnom snagom…
No, riječ je o sezoncima koji rade na vaučere te o studentima angažiranima za rad preko student-servisa.
- Nama tijekom godine oko 6000 studenata ima isplatu - kaže rukovoditelj PJ Studentski servis Studentskog centra Osijek Tihomir Milinović, dočaravajući brojnost studentske populacije u obavljanju ne samo poljoprivrednih, nego i ugostiteljskih, trgovačkih i svih drugih poslova za koje ih poslodavci traže kao povoljno rješenje u potrazi za radnom snagom i njenim troškom.
Reklo bi se - dobro poslodavcu, dobro studentima, ali što je sa stalnom zaposlenošću, tko će u ovakvim uvjetima u poljoprivredi naći stalni posao, plaću i nakupiti staža za mirovinu?
Država je uvodeći vaučere htjela stati na kraj sivoj ekonomiji u sezonskom zapošljavanju, a time si je zapravo zabila “autogol” na štetu stalne zaposlenosti u poljoprivredi, jer brojni poslodavci koriste mogućnosti vaučera kapom i šakom, koristeći sve moguće nedorađenosti takvog modela prijavljivanja rada - otpustili su stalno zaposlene, “ušutkavši” ih solidnijim otpremninama, a potom ih na vaučere povlače prema potrebi.
Tako su se elegantno riješili i velikih izdataka za stalno zaposlene, a prema potrebi na vaučere povlače radnu snagu za koju znaju da je iskusna i obučena za traženi rad te da joj je sada, kada je bez posla, dobro došao svaki rad i kuna…
Zaposlene otpuštali
I ratar Mario Patajac iz Podgorača uočio je taj problem no, dodaje, (sva)krivnja nije na poslodavcima.
– To im je netko omogućio. Danas se špara svaka kuna pa je tim poslodavcima radnike lakše platiti na vaučer, a zima, mrtva sezona, pogotovo kod nas ratara “čini čuda”. Da im to država nije omogućila površnošću i nedorađenošću zakona – ne bi, kaže Patajac.
I sam je čuo za brojne radnike na poljoprivrednim gospodarstvima gdje ih vlasnici nisu prijavljivali tijekom cijele godine, nego samo dijelom.
– No, to je njihov problem. Zar je bilo tako teško jednom godišnje provjeriti kako im teče prijava i uplata doprinosa?! Ja bih na njihovome mjestu provjerio svake godine. Pa to je briga za moju mirovinu - kaže Patajac.
Na njegovom gospodarstvu jedan je stalno zaposleni radnik, a kod njega radi pet godina.
- Iako je zima kod nas ratara mrtva sezona od tri do četiri mjeseca, kod mene posla ima cijele godine čak i zimi, poput poslova rezidbe i dr. Prije je bila daleko veća zaposlenost u poljoprivredi, danas rijetko tko želi stalno zaposlenoga, ne zna se cijeniti pravog radnika, a ako ti njemu pokloniš povjerenje i korektnost u prijavi, plaći, on će ti to vratiti kroz dobar rad - kaže Patajac.
Uostalom, njemu bi drugačije postupanje sa svojim radnikom bilo, kaže, samo na vlastitu štetu ako se zna da je uložio u njegovo školovanje, u njegovu prekvalifikaciju sa strojobravara na poljoprivrednog tehničara općeg smjera. Sve manja je (stalna) zaposlenost i u stočarstvu, ocjenjuje tovljač Toni Raič, predsjednik Baby Beefa.
Kaže, rezultat je to maćehinskog odnosa države.
– I nakon tri godine od ulaska u EU, stočarstvo nam i dalje pada, ne lučimo nikakve rezultate, a dio tih trendova je i sve manje zaposlenih u njemu - kaže Raič.
Od početka krize u realnom sektoru, navodi predsjednik Sindikata PPDIV-a Šimo Orešković, ugašeno je čak 200.000 radnih mjesta od čega se 10 % odnosi na poljoprivredu.
– Riječ je o onom broju koji trenutačno nedostaje na tržištu rada za kvalitetan rad u poljoprivredi, ocjenjuje Orešković. Za veću (stalnu) zaposlenost u njoj nije pomogla ni zemljišna politika, kada je država, dajući većim/velikim sustavima velike površine zemlje u dugogodišnje koncesije, htjela da oni time zadrže zaposlenost. No, zemlju su uzeli, zaposlene otpuštali, a njenu obradu danas rješavaju radnom snagom na vaučere…
Suzana ŽUPAN
Toni Raič
predsjednik Baby Beefa
Ne želimo privremeni rad nego stalne radnike
Kada je riječ o problematici stalne zaposlenosti u poljoprivredi u oči bodu i velike farme sa stotinama krava koje, u pravilu, opslužuje tek po jedan radnik. Kako je to moguće? Toni Raič kaže kako to nije njegov slučaj. – Mi smo veliki proizvođači – Stočarstvo Raič i Bilofarm, sa 50 stalno zaposlenih, dok u sezoni imamo kooperante što imaju svoje tvrtke, strojeve…, i tako osiguravamo da nam odrade poslove sjetve, kombajniranja… U stočarskoj proizvodnji posla ima cijele godine i nama je nužno da imamo radnike u kontinuitetu, da su sigurni, da oni nemaju problema, a da mi zauzvrat imamo uhodan radni tim. Kod nas stočara vaučera nema, ne želimo privremeni rad, nego radnike zbrinjavamo na stalno. Postoji li i dalje rad na crno, znači da sustav nije dorađen. Prema mome mišljenju, svi ozbiljni poslodavci žele da je sustav uređen, jer je to i najjednostavnije za njih nego da se naganjamo s inspekcijama i sl. Koristiti “rupe” znači da vas te rupe u konačnici dovedu do ruba u vašem sustavu - smatra Raič.
Šimo Orešković
predsjednik PPDIV-a
Iskorištavaju radnike
- Poslodavci iskorištavaju rad na vaučere i mi smo Ministarstvu rada i mirovinskog sustava (MRMS) uputili primjedbe na to. Čekamo novu vladu sa zahtjevom da se izmijeni članak o tome tko može, a tko ne može raditi na vaučer u poljoprivredi, odnosno na kojim poslovima. Jer, sada je praksa – poslodavac da otkaz radnicima pa ih povuče na vaučer i stalno ih na taj način mijenja, a to nitko ne kontrolira. Zakon treba mijenjati. Jer koji su to radovi u poljoprivredi koji mogu teći preko vaučera? Možeš preko njega, npr., brati jabuke, ali ne možeš voziti traktor. Radnici su time ugroženi, svjesni smo tog problema, inicijativu za izmjene odredbi o vaučerima već smo pokrenuli kod MRMS- a, jer su se davala razna tumačenja. Na vaučer ne mogu raditi radnici u poljoprivredi koji nisu osposobljeni za rad na siguran način sukladno Zakonu o zaštiti na radu. To su radna mjesta po posebnim uvjetima gdje je potrebno posebno osposobljavanje, kao što je, npr., traktorist, radnik na poljoprivrednim strojevima i sl., a što poslodavci sada također “pokrivaju” vaučerima.
4000
radnika u Slavoniji i Baranji trenutačno traži stalni posao u poljoprivredi, a poslodavcima treba svega 18