BABINA GREDA

Uzgajivači crne slavonske svinje danas će u Ministarstvu poljoprivrede s predstavnicima Hrvatskih šuma prvi put razgovarati o mogućnostima žirovanja svinja u državnim šumama. Svinjogojci su ustrajni u svojim zahtjevima za povratkom ekološki prihvatljivog načina uzgoja svinja.

Upozoravaju da je zabrana žirovanja uništila tradiciju, a poznato je da šumski uzgoj crne slavonske svinje najveći potencijal ima upravo u hrastovim šumama. Još su lani sa sastanka u Babinoj Gredi Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskim šumama poslali dopis kojim traže da se i njima, koji žive u Slavoniji okruženi šumom, omogući pašarenje kao što je to dopušteno na otocima. Žele držati svinje u rubnim dijelovima šume, gdje nikome ne smetaju, i na taj način sačuvati hrvatsku autohtonu pasminu svinja te kvalitetno koristiti postojeće resurse i potencijale. To bi, smatra jedan od glavnih inicijatora Pavo Barić iz Babine Grede, inače dopredsjednik Udruge uzgajatelja crne slavonske svinje, uvelike pomoglo oživljavanju zapostavljenog područja, konkretno istočne Slavonije, razvoju seoskog turizma i gospodarstva. Uzgajivači će na današnjem sastanku tražiti da im se uz određenu naknadu omogući zakup rubnih dijelova šume.

- Moramo se dogovoriti koji je to pojas, gdje se u dogovoru sa šumarijom može staviti pokretna ograda te da se uz čordara domaće svinje mogu pustiti u šumu i na taj način ograditi od divljih - kaže Barić.

- Mi od naših zahtjeva nećemo odustati, ali otpor je očito velik. Žalosno je da u proteklih osam godina, koliko to tražimo, na dnevni red Skupštine Vukovarsko-srijemske županije nismo uspjeli staviti točku o žirovanju crne slavonske svinje. Očito su pojedinci cijelo vrijeme izbjegavali uhvatiti se s time u koštac. Ali konačno smo uspjeli nakon dugo vremena dogovoriti sastanak u Ministarstvu poljoprivrede na tu temu - ustvrdio je.

Glavni kamen spoticanja u povratku žirovanja u slavonske šume Barić vidi u zakupcima lovišta, a riječ je, napominje, uglavnom o političarima i vojnim umirovljenicima koji na ime zakupnine plaćaju mizerne naknade. Napominje da ima i određena saznanja da je upravo pod pritiskom pojedinaca na Ministarstvo poljoprivrede prije desetak godina izmišljena svinjska kuga kako bi se istjerale svinje iz spačvanskih šuma na vrbanjskom području. Pavo Barić trenutačno ima oko 450 komada crnih svinja.

- Imam jako mnogo upita zainteresiranih kupaca koji su degustirali moje suhomesnate proizvode od crne slavonske svinje. Zainteresirani su za veće količine, ali isključivo od domaće svinje uzgojene na prirodan način, bez koncentrata. Ne samo da uspijevamo prodati sve proizvedene pršute, nego ih nemamo dovoljno za isporuku - ističe.

Svinje kolje u klaonici u Cerni i svježe butove odvozi u Dalmaciju. U pršutani Gradina, u Studencima, rade mu uslužno sušenje, a kupci pršuta doslovce čekaju na red. - Ondje mi suše i slaninu za koju je također veliki interes. Nije problem ni ona debela bijela slanina, jer ljudi su već shvatili da nije zdravo samo ono što je oku lijepo. Suhomesnate proizvode plasira na zagrebačko i dalmatinsko tržište, a manji dio i u Istru. Pršute s kosti prodaje po cijeni od 140 kuna plus PDV. Uvjeren je da se sve svinje koje Slavonci proizvedu bez problema mogu prodati u Hrvatskoj, samo još da se riješi žirovanje i to bi, kaže, bio spas za brojne obitelji u Slavoniji koje bi mogle dobro živjeti od svinjogojstva.