Objavljeno 28. rujna, 2016.
Ratari procjenjuju da bi ovogodišnji prinosi kukuruza mogli ići i do dvadeset tona
ĐAKOVO - Ratari kažu – 2016. je godina kukuruza i njegovih vrhunskih prinosa! Iako je berba tek počela, a zahuktat će se za 10-15 dana, ratari već skidaju rekordne prinose poput onih na punitovačkom i ataru susjedne Krndije – oko 17 tona po hektaru!
Pomogla kiša
Tu je možda i najbolja zemlja u Đakovštini, obrađuju je dobri, uzorni ratari koji dobro gospodare zemljom te su primijenili blagovremenu i kvalitetnu agrotehniku, nisu štedjeli na zaštiti, a i priroda je učinila svoje – kiša je padala u vrijeme i u količinama idealnima za ovu kulturu. I svinjogojac Goran Jančo iz Đakova s farmom svinja i ratarenjem u Punitovcima, što sije kukuruz za potrebe svoga stočarstva, ovih je dana ostvario prinose od - 17,5 tona po hektaru.
– Kvantiteta je uistinu dobra, no upitno je što ćemo dobiti od kvalitete. Jer, prije tri godine imali smo i 18 tona po hektaru, ali zaludu kada je kukuruz bio iznimno loše kvalitete, napali su ga mikotoksini - kaže Jančo. Ratari procjenjuju da bi ovogodišnji prinosi kukuruza mogli ići i do 20 t/hektaru. Istina, Jančin prinos vezuje se uz vlažno zrno, vlaga je 30-35 posto i ciljana je zbog tehnologije. I kada se ona odbije, a to je nekih 20 posto, prinos od 14 tona i dalje je iznadprosječan.
– To je i dalje izvanredno - kaže Jančo.
Iako je zakon ponude i potražnje jasan – što veća ponuda, manja cijena, kod ovogodišnjeg kukuruza ne treba smetnuti da ga uoči rekordne godine nije bilo dovoljno. Nadalje, stočni fond je devastiran, a netko sav taj urod mora pojesti, no olakotna okolnost je, iako se – kaže – Jančo s tim ne slaže – da dio ide u proizvodnju biogoriva.
Ne zna se cijena
Tu je i izvoz koji je za ovu kulturu neograničen. Iako zasad nitko ne izlazi s cijenom, “šuška” se o 80-90 lipa. - Na nama je da ga skinemo, spremimo, uskladištimo i odlučimo kada ćemo ga prodati, a to su slatke brige - kaže Jančo.
– Neke neslužbene projekcije kažu da će cijena kukuruzu biti 85-90 lipa. Bude li prinos suhog zrna i 9-10 tona po hektaru, a puta 90 lipa, opet će to biti solidan prihod računa svinjogojac Mirko Kolić iz Budrovaca koji također, na 45 hektara, sije kukuruz za svoju stoku, no ove godine dosta je i stočne pšenice, ječma...
- U nas se tolike količine kukuruza neće moći potrošiti ako ne bude izvoza u Italiju jer nema dovoljnog stočnog fonda. Veliki trgovci sve to određuju i diktiraju. Mi, proizvođači, tu smo nemoćni - kaže Kolić, koji će u berbu kukuruza za oko dva tjedna.
A kakvo je stanje s kukuruzom na drugom kraju Slavonije? Poljoprivrednik Antun Vrakić iz Sića pokraj Nove Gradiške kaže kako prava berba kukuruza tek treba početi, da ga skidaju sada oni što nemaju čime hraniti stoku. Njemu je kukuruz, kaže, godinama prioritet. Sijao ga je i na 300, a sada je, prema zahtjevu partnerske kuće, ugovaratelja proizvodnje, smanjio tu žitaricu na oko 140 hektara.
– Skinuli smo dosad možda 40 hektara za silažu, za svoje potrebe, a što je zanemarivo ako se zna da smo znali isporučivati od tri do pet tisuća tona kukuruza - kaže Vrakić. Navodi zasad prinos od 12-13 tona s 32-33 posto vlage, no dodaje i da se kukuruz tek počeo skidati, a očekivanja su 15-16 tona po hektaru.
Suzana ŽUPAN
plasman
Dio u izvoz, a dio za proizvodnju biogoriva
Bez mikotoksina
“Ove godine mikotoksina na kukuruzu nema jer su uvjeti bili odlični. Neke su naznake da bi cijena suhom zrnu mogla doći do jedne kune, a vlažnom do 80 lipa”, kaže predsjednik Poljoprivredne komore Matija Brlošić, ratar iz Piškorevaca. Dodaje kako je kukuruza sijano manje nego prije jer su neke kulture jednostavnije za rad, a kukuruz je skupa proizvodnja, zahtijeva dosta gnojiva, sjemena, zaštite. Na upit što očekuje od ovogodišnje cijene kukuruza, Antun Vrakić, umjesto brojki, kaže: “Očekujemo da se formira vlada i da ministar bude autoritet i odgovorna osoba koja će napraviti reda.”