Objavljeno 27. rujna, 2016.
Uskoro će na snazi biti nova pravila ugovaranja proizvodnje i otkupa struje
Naknada za poticanje obnovljivih izvora energije od prvog siječnja 2017. godine bit će, gotovo je sigurno, povećana sa sadašnje 4,4 lipe po kilovatsatu, koliko potrošači danas plaćaju za potrošenu električnu energiju.
Tek ćemo vidjeti hoće li se obistiniti obećanja tehničkog ministra gospodarstva Tomislava Panenića da zbog povećanja naknade struja neće poskupjeti kućanstvima, o čemu se mnogo govorilo ovih dana.
Ministarstvo gospodarstva pripremilo je prijedlog koji bi tehnička Vladi trebala usvojiti do 1. listopada, prema kojemu bi naknada za obnovljive izvore energije trebala biti povećana za gotovo tri puta, na 12 lipa po kilovatsatu. Naknada se slijeva u poseban fond iz kojeg se proizvođačima subvencionira proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Ta naknada, kada je uvedena 2007., iznosila je manje od jedne lipe po kilovat satu, protekle tri godine iznosila je 4,4 lipe, a predviđeno je da se postupno povećava do 2019. godine i 15 lipa po kilovatsatu.
Obnovljivi izvori - vjetar, sunce, voda, biomasa - daju besplatnu energiju, no nisu besplatna postrojenja koja ju pretvaraju i čitav sustav subvencija ima cilj motivirati investitore da ulažu u elektrane. Primjerice gradnja solarne elektrane uz isporuku struje prema tržišnim cijenama isplatila bi se tek za 15 do 20 godina i bez subvencije bila bi to vrlo rizična investicija u koju bi se rijetko tko upuštao. Uz subvenciju, rok isplativosti ulaganja skraćen je na sedam ili osam godina, što znači da proizvođači struje nakon tog roka iz svoje elektrane mogu očekivati solidnu dobit.
Ugovor s HROTE-om
Voditelj odjela za proizvodnju i transformaciju energije u Energetskom institutu Hrvoje Požar doc.dr.sc. Mladen Zeljko za naš list pojasnio je kako Hrvatska sada iz obnovljivih izvora, bez velikih hidroelektrana, proizvodi oko jednog teravatsata električne energije, što je 6,5 posto od ukupno potrošenih lanjskih oko 17 teravatsati električne energije.
Zaštićeni proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora potpisali su ugovor s HROTE-om (Hrvatski operator tržišta energije), u kojem se proizvođaču jamči otkup energije prema ugovorenoj cijeni. Za struju od vjetra, primjerice, otkupna je cijena oko sto eura po megavatsatu.
- Kada bismo na proizvođačku cijenu električne energije nastalu u vjetroelektrani dodali sve naknade - za korištenje distribucijske mreže, prijenosne mreže, naknade za očitanje brojila..., cijena takve energije bila bi znatno viša od one koju plaćaju potrošači, jer sama energija čini manje od polovine ukupne cijene. Tu razliku netko mora platiti, a plaćaju je svi potrošači. Tri i pol lipe po kilovatsatu (4,4 s PDV-om) više nisu dostatne da se pokriju subvencije za buduće proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora. Kada se u mrežu uključe elektrane koje su potpisale ugovore s HROTE-om, proizvodnja će biti podignuta na gotovo 1,6 teravatsata - kaže Zeljko.
Nova pravila
On ističe da će od iduće godine na snazi biti nova pravila kod ugovaranja proizvodnje i otkupa električne energije iz obnovljivih izvora. U pripremi je novi pravilnik prema kojem proizvođač energije iz obnovljivog izvora u ugovoru neće dobiti fiksnu cijenu za isporučenu energiju kakvu su imali do sada, bez obzira na tržišne cijene. Tržišna cijena struje u međuvremenu je pala, tako da su postojeći proizvođači u vrlo dobroj situaciji. Oni dobivaju za proizvedenu struju i do tri puta veći iznos od tržišne cijene. Ubuduće će se, kaže Zeljko, primjenjivati tzv. premijski sustav prema kojem će se otkupna cijena za proizvođače formirati na osnovu tržišne cijene električne energije, odnosno subvencija će biti pravednije formirana.
Ugovori koje su potpisivali zaštićeni proizvođači električne energije su na 12 ili 14 godina. S obzirom na to da su prvi potpisivani od 2007. godine, jasno je zašto bi do 2019. morala rasti naknada koju potrošači plaćaju za obnovljive izvore energije ako se u Hrvatskoj bude željelo povećavati udjel električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
Igor MIKULIĆ
KONVENCIONALNE ELEKTRANE JOŠ UVIJEK SU NUŽNE
Na pitanje ne bi li bilo logično onda naknadu za obnovljive izvore energije naplaćivati od proizvođača struje koji koriste primjerice ugljen, naftu, plin ili nuklearnu energiju, Zeljko kaže kako je to moguće, iako je u pitanju politička odluka.
- Naplatiti naknadu elektrani koja je počela raditi prije pet, ili deset godina, bilo bi nekorektno, jer riječ je o projektima koji se mogu otplatiti tek za 15 do 20 ili više godina. Uvođenjem naknade promijenili bi im se naknadno uvjeti poslovanja, što bi vjerojatno dovelo do propasti. Može se donijeti odluka da se naknada uvede primjerice elektranama na ugljen ili plin koje će se graditi recimo nakon 2020. godine. U takvoj situaciji rijetko tko će se odlučiti za gradnju takve elektrane, a bez takvih elektrana nastat će problem sa sigurnosti opskrbe električnom energijom. Ne sumnjam da će možda za 50, ili 70 godina, sva energija dolaziti iz obnovljivih izvora. Pitanje je samo koliko će to koštati - pojašnjava Zeljko.
Struja će JEDNOM biti jeftinija?
Povećanjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, premda to s gledišta današnjeg potrošača kojemu bi struja trebala poskupjeti izgleda apsurdno, ona bi trebala biti sve jeftinija.
- Kada istekne ugovor i investitor otplati svoju investiciju u recimo solarnu elektranu, njemu će se isplatiti prodaja struje i po deset lipa. Naravno da je neće prodavati prema toj, nego prema tržišnoj cijeni. Vremenom bi zbog toga cijena električne energije treba biti sve niže. To je ipak dugotrajno prijelazno razdoblje u kojem će zbog sigurnosti opskrbe još uvijek biti nužne elektrane na konvencionalna goriva - naglašava Zeljko.
cijena struje
TREBALA BI RASTI OD NOVE GODINE