Objavljeno 27. rujna, 2016.
Jedanaesto izdanje Terra Madre Salone del Gusto, najvažnijeg međunarodnog gastrodogađanja, održalo se u organizaciji Slow Fooda od 22. do 26. rujna u Torinu, Italija. Terra Madre Salone del Gusto 2016 ugostio je brojne delegate i izlagače iz cijelog svijeta, a u sklopu ESSEDRA projekta koji promovira Slow Food predstavljeno je niz proizvoda s balkanskog područja, među kojima i hrvatski autohtoni proizvodi: pelješki varenik – dragocjeni sirup od mošta grožđa autohtone sorte plavca malog, ručno obrađivane u pelješkom krajoliku tradicionalnih terasa od suhozida, i češnjak iz Ljubitovice te tradicijski sir prgica. Hrvatsku delegaciju na ovom važnom događanju posvećenom kulturi hrane predvodio je Kinookus – partner ESSEDRA-e, u suradnji sa Slow Food konvivijima Slow Food Dubrovnik, Slow Food Pelješac, Slow Food Zagreb Agram i Malim placom – poznatom malom tržnicom lokalnih i organskih proizvoda.
Pelješki varenik i češnjak iz Ljubitovice u Torino su stigli s prestižnim pečatom Slow Food prezidija koji okuplja autohtone sorte i tradicijske proizvode uzgojene na ekološki i tradicionalan način, snažno povezane s lokalnom kulturom i krajolikom. Kroz platformu prezidija, grupi proizvođača tradicijskih visokokvalitetnih proizvoda kojima prijeti nestanak pruža se potpora u cilju poboljšanja kvalitete proizvodnje i pronalaženja novih mogućnosti plasmana na nacionalno i međunarodno tržište te im se omogućava promocija proizvoda i umrežavanje.
Nedavno izabrani prezidij pelješkog varenika bio je u fokusu ovogodišnjeg predstavljanja hrvatskih autohtonih proizvoda na Terra Madre Salone del Gusto.
“Varenik je simbol Pelješca, njegove kulture, krajolika i načina života. Osim toga on je važan sastojak najpoznatijih jela dubrovačke gastronomije. Tradicionalnoj recepturi nastojimo dati suvremenu interpretaciju te eksperimentirati u fazi odležavanja”, izjavio je Ivo Kara-Pešić, predsjednik Kinookusa i voditelj Slow Food Dubrovnika.
Prgicu je dodatno kao autohtoni proizvod sa zanimljivom pričom vrijednom predstavljanja prepoznao i na Terra Madre doveo Slow Food konvivij Zagreb Agram u suradnji s Malim placom.
“Velika je stvar za nas biti dio ovog značajnog događanja koje u fokusu ima ideje i vrijednosti koje Mali plac potiče i u koje vjeruje – vraćanje hrani s izvora, podržavanje malih obiteljskih gospodarstava, poticanje lokalnog uzgoja, održavanje starih receptura i očuvanje vrijednosti okusa koji nestaju pod pritiskom industrije i komercijalizacije”, rekla je Jelena Mikin, organizatorica Malog placa.
Ulazak pelješkog varenika i češnjaka iz Ljubitovice pod okrilje Slow Fooda iznimno je značajan prilog zaštiti i promociji hrvatskih autohtonih proizvoda, načina njihovog uzgoja i tradicijskog krajolika te lokalne kulture i gastronomske ponude. J.Kn.
Nova gastronomija
Slow Food je najveći svjetski pokret za zaštitu tradicijske poljoprivrede i uzgojne bioraznolikosti. Postoji od 1989. godine, kada ga je u Italiji kao enogastronomsku organizaciju osnovao aktivist Carlo Petrini. Naziv Slow Food (spora hrana) izabran je kao odgovor na Fast Food (brzu hranu) u cilju protivljenja navikama nezdrave prehrane. Slow Food se zauzima za novu gastronomiju kao slobodu izbora, edukaciju i multidisciplinarni pristup hrani. Protivi se standardizaciji okusa, brani potrebu potrošača za informacijama, štiti kulturne identitete vezane uz hranu i gastronomske tradicije te se bori za zaštitu tradicionalne i održive poljoprivrede, očuvanje metoda uzgoja i obrade hrane naslijeđene iz tradicije, kao i obranu bioraznolikosti uzgojnih i neuzgojnih vrsta. Projekti i inicijative organizacije nastoje zaštititi i očuvati mjesta od povijesne, umjetničke i društvene vrijednosti koja su dio gastronasljeđa. Slow Food smatra da je jedini oblik poljoprivrede koji može ponuditi razvojnu perspektivu, posebice u najsiromašnijim dijelovima planeta, onaj utemeljen na mudrosti lokalnih zajednica koje žive u harmoniji s ekosustavima koji ih okružuju.
Prezidiji Slow Fooda pružaju potporu visokokvalitetnim proizvodima kojima prijeti nestanak, nastoje zaštititi jedinstvenost ekosustava i regija, oživiti tradicionalne načine uzgoja i očuvati autohtone pasmine i biljne vrste.