Ministarstvo turizma u tehničkoj Vladi već neko vrijeme priprema modele kojima bi potaknulo razvoj turizma u pred i posezoni, odnosno kontinentalnog turizma. I dok su se najave uvođenja svojevrsnih vaučera koji bi donijeli pogodnosti domaćim turistima mogli shvatiti predizbornima, s vjerojatnim formiranjem nove vlade u kojoj će resor turizma zadržati HDZ, realno se može očekivati da ovaj projekt i zaživi.

Kako je pojasnio prije desetak dana tehnički ministar turizma Anton Kliman, turistička kartica/vaučer jedan je od najvažnijih projekata njegovog ministarstva za razvoj kontinentalnog turizma, kako bi se potencijali kontinenta mogli bolje turistički iskoristiti. “U suradnji smo s konzultantima u fazi evaulacije cijelog projekta, također još rješavamo neka pitanja s ministrom financija oko poticanja poslodavaca i vjerujem da će se to pozitivno riješiti, jer nije to samo pitanje turizma i jedne vlade nego državne politike, budući da bi kartica imala mnogo širi doseg od turističkog”, kazao je Kliman za Hinu.

Ministarstvo je razmatralo i mađarski model turističke tzv. Szep kartice, s obzirom na to da je u toj zemlji slična kartica polučila odlične rezultate u kratkom vremenu za domaći turizam, a pri razradi su poštivane i hrvatske specifičnosti te europska regulativa.

Glavni su ciljevi tog projekta omogućiti i usmjeriti interes domaćih putnika za putovanja prema hrvatskim kontinentalnim gradovima, toplicama, ruralnim prostorima i ponudom, kao i prirodnim te kulturnim atrakcijama te k morskim destinacijama izvan glavnog dijela sezone. Time je, smatraju predlagači, moguće i podići efikasnosti poslovanja postojeće ponude/imovine te njeno širenje i modernizaciju, s inovacijama u smjeru stvaranja konkurentskog proizvoda i za inozemno tržište.

“Uvođenjem te kartice udjel kontinentalnog turizma u ukupnom turizmu na srednji i dugi rok moguće je povećati sa sadašnjih dva do tri posto na osam do deset posto, a povezala bi se jače mala poljoprivreda i ruralni razvoj s potrebama i potencijalima turističkog tržišta, što znači da bi do izražaja više došli OPG-ovi, interpretacijski centri, novi mali i obiteljski hoteli, tematski parkovi, terme i drugo po uzorima na uspješne europske regije”, kažu u Ministarstvu turizma.

Kartica bi predstavljala posebnu pogodnost koju poslodavci plaćaju zaposlenicima uz porezno stimuliranje, slično sadašnjem modelu regresa i nagrada zaposlenicima. Funkcionirala bi kao bankarska kartica s koje se ne bi mogla podizati gotovina, nego bi namjenski novac mogao koristiti isključivo na turističku potrošnju - smještaj, hranu, piće, rekreaciju, korištenje wellnessa i bazena, posjete muzejima i drugim kulturnim ustanovama, koncerte...

U Mađarskoj je tvrtkama omogućeno da svojim zaposlenicima uz plaću isplati i dodatni iznos od 450 tisuća forinti, poput našeg regresa, na koji se plaća manji porez nego na dohodak. Prema podacima koje je iznijelo naše Ministarstvo turizma, do sada je u Mađarskoj 26.500 tvrtki koristilo tu karticu, kao i gotovo 1,3 milijuna građana, a samo prošle godine ostvaren je promet od približno 290 milijuna eura od uplata tvrtki zaposlenicima na ime Szep kartice. Zahvaljujući Szep kartici i državnom poticanju turizma, u Mađarskoj je od 2010. do 2015. zabilježen porast broja noćenja domaćih turista za gotovo 30 posto, a ukupnog prihoda domaćeg turizma za čak 64 posto. Novac su uglavnom trošili na turističke i ugostiteljske usluge. I što je zanimljivo, u što se možemo uvjeriti u samom mađarskom susjedstvu, u obližnjem Vilanju, Pečuhu, Šiklošu ili Harkanju, dakle u tzv. provinciji, a ne Budimpešti, čak dvije trećine turističkog prometa ostvaruju domaći gosti.

Kada bi na sličan način država potaknula naše građane da svoj regres potroše u domaćim turističkim odredištima na kontinentu, veliku korist imala bi područja poput Baranje, Vukovara, Iloka ili Bizovca s Bizovačkim toplicama, gdje je turistička ponuda već sada prilično razvijena.